SAVJET ZA MLADE
VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
RADNA SKUPINA ZA STUDENTE
Radna skupina za studente. (2020). Izvještaj o radu Radne skupine za studente (2018-12-07 do 2020-05-21). Izvještaj, 5(21).
Preuzimanje cjelovitog - ovjerenog - dokumenta: LINK
SADRŽAJ
Usvojene preporuke:
(str. 8 - 11)
Privitak 1. Izvještaj i prijedlog Preporuka Vladi Republike Hrvatske te svim visokim učilištima, nadležnim ministarstvima i agencijama
Referenca: Tarabić, B.N. (2020). Utvrđivanje podrške studenata nacrtu prijedloga preporuka i preporuke Vladi Republike Hrvatske te svim visokim učilištima, nadležnim ministarstvima i agencijama. Zagreb: Savjet za mlade Vlade Republike Hrvatske.
1. Uvodne napomene
Provedeno izjašnjavanje studenata nije znanstveno istraživanje. No, promišljanja kojima je vođeno oblikovanje načina izjašnjavanja jesu znanstvenog karaktera. Pisano bi pojašnjenje procesa odlučivanja koje je rezultiralo predstavljenim oblikovanjem upitnika nažalost bilo toliko dugačko da bi trebalo biti izdano kao zasebni priručnik. Povjerenje u to da je odabrani način izjašnjavanja u danom trenutku i kontekstu bio najbolji mogući je kao i kod većine ne znanstvenih pothvata stoga prepušten subjektivnoj procjeni čitača i/ili utjecaju autoriteta koji autor uživa u znanstvenoj zajednici. Metoda je sredstvo do cilja, ali nije cilj sam po sebi – odabir postupaka i procedura tako ovisi o situaciji i primjerenosti njihove primjene. U svrhu razmjene znanja i razjašnjavanja potencijalnih nejasnoća autor je, ukoliko za to ima potrebe, interesa i znatiželje – na temu odluka koje su dovele do oblikovanja načina izjašnjavanja kakav je korišten u ovom upitniku – voljan održati pozvano izlaganje.
2. Tko su članovi radne skupine i zašto je radna skupina osnovana?
Članovi radne skupne su 14 iznimnih pojedinaca, predloženih od strane Hrvatskog studentskog zbora, a koji su "iz prve ruke upoznati" sa svim teškoćama s kojima se susreće studentska populacija: Tamara Mazur - Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (13.04.2019. – 29.05.2020.), Klara Tuličić - Sveučilište Jurja Dobrile u Puli (13.04.2019. – 29.05.2020.), Marija Barić Đurđević - Sveučilište u Zagrebu (18.01.2020. – 29.05.2020.), Nikola Matošević - Tehničko veleučilište u Zagrebu (18.01.2020. – 29.05.2020.), Nediljko Jerković - Sveučilište u Zagrebu (13.04.2019. – 29.05.2020.), Tomislav Milošević - Sveučilište u Splitu (13.04.2019. – 29.05.2020.), Dominik Ivkošić - Veleučilište u Rijeci (13.04.2019. – 29.05.2020.), Ivan Ivček - Veleučilište u Karlovcu (13.04.2019. – 29.05.2020.), Pegi Pavletić - Sveučilište u Rijeci (13.04.2019. – 29.05.2020.), Josipa Smoljo - Sveučilište u Zagrebu (18.01.2020. – 29.05.2020.), Renato Nović - Sveučilište u Zadru (18.01.2020. – 29.05.2020.), Jasmin Rami - Sveučilište u Puli (18.01.2020. – 29.05.2020.), Ante Grabić - Sveučilište u Osijeku (18.01.2020. – 29.05.2020.) i Ivan Medić - Veleučilište VERN (18.01.2020. – 29.05.2020.).
Riječ je o pojedincima koji su svoje slobodno vrijeme uložili u rad na ostvarivanju pozitivnih pomaka za sve studente u Republici Hrvatskoj. Samo mali dio - u čitavom nizu - dokaza za to su sažetci dubinskih intervjua (Privitak 2).
Razlog zašto promjene na bolje ne idu brže je manjak podrške. Upravo je zato i osnovana Radna skupina za studente Vlade Republike Hrvatske. Cilj djelovanja Radne skupine je omogućiti da se glas studenata napokon čuje i da se promjene na bolje ubrzaju.
3. Kako je nastao i čemu služi nacrt preporuka?
Nacrt preporuka je nastao kao rezultat tematske analize, diskusije i promišljanja o informacijama i problemima koje treba riješiti, a kojih su članovi radne skupine bili izvor. Zato za svaku dobru preporuku "nagradite i slavite" članove radne skupine – jer bez njih i truda koji su uložili da objasne "kako" i "zašto" neki problem postoji one ne bi mogle nastati, a za svaku lošu preporuku (nakon što predložite bolju) pokudite njezina koordinatora jer je ona vjerojatno rezultat njegove ograničenosti (ne informiranosti, nedovoljno pažljivog slušanja ili nedostatka inteligencije općenito).
Kako to obično biva, preporuku - što treba učiniti, u puno slučajeva ne prati i prijedlog - kako to učiniti. No, najveći broj pogrešaka nastaje ne zato što ljudi odabiru kriva rješenja nego zato što su pogrešno definirali problem. Dobro definiran problem predstavlja velik dio njegova rješenja. Ove preporuke, kao i ranije provedeni dubinski intervjui (Privitak 2) predstavljaju nastojanje definiranja problema te kao takve za cilj imaju - ojačane podrškom studenata i Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske - biti vjetar u leđa, zaleđe i alat studentskim predstavnicima u borbi za bolje sutra.
Ovim se putem kao koordinator radne skupine za studente u svoje ime ali i u ime Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske zahvaljujem:Božidar Nikša Tarabić, MPsych, PhD student, MBA kandidat
4. Sudionici
Upitnik je otvorilo i do njegove zadnje stranice (10) došlo N = 3202 sudionika, od čega je n = 2919 studenata poslalo (predalo) svoje odgovore. Sve analize u nastavku su povedene isključivo nad podatcima koji su "predani", N =2919. Upitnik je ispunilo nM = 831 (28.9%) studenata i nŽ = 2042 (71.1%) studentica, prosječne dobi M = 22.14 (sd = 2.453) godina.
5. Mjere i sadržaj upitnika
Preporuke su grupirane u 14 prioritetnih područja: zdravstvena zaštita studenata; studentska iskaznica (x-ica) ocjenski radovi i mentorstvo; osiguravanje kvalitete; studentska prehrana; studentski standard; studentski smještaj, ECTS bodovi; studentska stručna praksa; studentsko predstavništvo; akademski nazivi i kratice; sport; stipendije; studentski poslovi. Preporuke su direktivne, a način odgovaranja je sugestivan.
Budući da postoje opravdani razlozi za vjerovati da se gotovo svi studenti slažu sa preporukama – jer su proizišle iz i temelje se na razgovorima sa studentima i studentskim predstavnicima – unaprijed je bio pred označen odgovor "Slažem se". Čak i ako to nije slučaj, nema razloga vjerovati da studenti nisu sposobni pročitati napisano i promijeniti odgovor iz "Slažem se" u "Ne slažem se" ili "Ne znam", posebice u uvjetima anonimnog odgovaranja (v. Tablica 3.). Tako broj studenata koji su barem jedan odgovor "Slažem se" promijenili u neki drugi iznosi f = 2016 (72.15%), s prosječnim brojem promjena odgovora po studentu u iznosu od M = 5.36 (sd = 5.227). Najmanji broj promijenjenih odgovora je 1, a najveći 52. Ukupan broj promijenjenih odgovora iznosi f = 11.299 (5.33%) od čega je odgovora "Ne slažem se" f = 5.866 (2.77%) a odgovora "Ne znam" f = 5.433 (2.57%). Općenito je, s obzirom na sadržaja upitnika autor – razmišljanjem – rizik zamjetne razine udešavanja preko pred označavanja procijenio niskim i/ili nepostojećim. Tako se pred označivanjem odgovora uštedilo 200.742 klikova, čime se skratilo vrijeme potrebno za ispunjavanje i smanjila količina nužne minimalne interakcije prilikom ispunjavanja te se - za pretpostaviti je - povećao broj predanih upitnika.
Budući da nije riječ o psihološkom istraživanju doživljavanja i/ili samo-iskazu o učestalosti ponašanja, da se nemaju namjeru provoditi statističke analize temeljene na korelacijskom računu te da se izvještaj zadržava na izglasavanju frekvencija, jasnoći značenja odgovara je dana prednost pred povećanjem osjetljivosti mjera (odgovori djelomičnog slaganja/ne slaganja). Osim što za provođenje predviđene obrade podataka nema potrebe za povećanjem osjetljivosti, autor bez dodatnih informacija ne bi mogao protumačiti značenje takve vrste odgovora, a nužnost čega bi se automatski nametnula: Kako znati s kojim dijelom preporuke se osoba ne slaže i/ili zašto? U životu treba donijeti odluku. Rijetko kada postoje savršene odluke, a koje nam u potpunosti odgovaraju. Bilo kakova odluka često je bolja od nikakve. Djelomično rješenje bi moglo biti uvođenje prostora za komentare kod svake preporuke, no isto bi značilo, u ovom upitniku – ako svaki student napiše razlog odgovora drugačijeg od "Slažem se" – potrebu za kvalitativnom analizom 11.299 odgovora, što ako isto promatramo u terminima komentara prosječne dužine koje su sudionici davali Mbroj znakova = 302 (sd = 333), znači oko 3.412.298 znakova ili 453 kartice teksta. Kvalitativna analiza 453 kartice teksta, a koja osim tematske analize zahtjeva i davanje odgovora / promjenu sadržaja preporuka, nije zadatak koji jedna osoba može obaviti u trenutno zadanim vremenskim okvirima – ako je može obaviti uopće. Ujedno bi ova takva analiza značila nužnost ponovnog slanja, izmijenjenih preporuka na novo izjašnjavanje – i tako u nedogled.
Čitanje sažetaka nije prihvatljiva metoda iščitavanja znanstvene literature i izvođenja zaključaka. Primjena pravila i procedura bez da znanstvenik zna kako je do njih došlo, koji problem rješavaju i sukladno tome kada i zašto se primjenjuju također nema smisla. Važno je stoga detaljno iščitati istraživanja o konformizmu i socijalnom pritisku te njihove nalaze ne generalizirati tamo gdje nije primjereno. Metodološki, priroda ovog ispitivanja ne zahtjeva uskraćivanje informacije o načinu odgovaranja drugih, jer se ne mjeri percepcija pojedinca već se čini baš suprotno – potiče se oslanjanje na proširenu kogniciju kolektiva. Grupno mišljenje je u ljudskoj prirodi i ako ustupanje informacije o grupnom mišljenju i/ili odluci nije lažirano i/ili učinjeno sa svrhom eksperimentalne manipulacije, počinjenja štete i/ili ostvarivanja nekog drugog nepoželjnog ishoda, poželjno je pojedincu ustupiti informaciju o tome što o nečem važnom misle drugi. Za svaku je preporuku stoga u trenutku odgovaranja bio prikazan broj sudionika koji se s njom slaže, ne slaže ili nisu sigurni. Na taj način su oni koji se s nekim pitanjem susreću prvi put ili o nekom pitanju znaju manje nego njihovi kolege u mogućnosti procijeniti ne samo važnost nego i iskazati jačinu podrške koju su voljni pružiti u danjim radnjama usmjerenim njihovom ostvarivanju. Pojedinac u ovom ispitivanju ujedno nije bio pod razinom pritiska niti u situacijskim uvjetima zbog kojih bi uslijed neslaganja u mišljenju sa grupom bio primaran s njom se složiti. Upravo suprotno, svakom je sudioniku omogućeno da procjeni zalažu li se njegovi kolege za nešto što nije dobro te je potaknut tim impulsom bio u mogućnosti u prostoru za komentare obrazložiti zašto tako smatra, a što je dio sudionika i učinio. Bez da su bili informirani o razmjerima podrške nekoj nedovoljno dobroj preporuci, pitanje je bi li tako postupili.
Preporuke koje su predložene i usvojene je podržalo preko 75% studenata (cca. 2189 i više).
"Na sjednici Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske održanoj 27. svibnja 2020. godine usvojeno je: (...)" (str. 39)
(str. 39 - 51)
Za sve studente koji studiraju izvan mjesta prebivališta:
Obrazloženje. Postoji povećanje broja karijernih centara, koji umjesto pružanja dodatnih edukacija korisnih za upravljanje karijerom i povezivanja studenata i poslodavaca počinju vršiti ulogu zaštite mentalnog zdravlja. Ovo je posebno zabrinjavajuće iz razloga što karijerni centri svojom strukturom i stručnim kvalifikacijama zaposlenih – ukoliko zaposleni stručnjaci nisu psihijatri, psiholozi, savjetodavni terapeuti ili psihoterapeuti – nisu kompetentni i ne smiju voditi stručne razgovore o životnim i psihološkim teškoćama s kojima se studenti susreću.
Članku 12. stavak 1. alineje 3 i 4:
Uvesti i/ili povećati i javno dostupnim učiniti popis sadržaja ponuđenog u okviru studentskog centra / studentskog doma:
Poticati studentski rada u struci, a na način da se poslodavcima ponude porezne olakšice:
Dodatno se potiče uzeti na razmatranje, tj. procijeniti relevantnost i ostvarivost nekih od pitanja i prijedloga izdvojenih kvalitativnom analizom odgovora otvorenog tipa:
PREDSJEDNICA SAVJETA ZA MLADE
VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
Tanja Herceg
Preuzimanje cjelovitog - ovjerenog - dokumenta: LINK
- Zdravstvena zaštita
- Studentska iskaznica (x-ica)
- Ocjenski radovi i mentorstvo
- Osiguravanje kvalitete
- Studentska prehrana
- Studentski standard
- Studentski smještaj
- ECTS bodovi
- Studentska stručna praksa
- Studentsko predstavništvo
- Akademski nazivi i kratice
- Sport
- Stipendije
- Studentski poslovi
- COVID-19
- Zdravlje
- Stipendije
- Studentski smještaj
- Studentski zborovi
- Studentska prehrana
- Studentska iskaznica
- Studentski poslovi
- Studiji i studiranje
- Izvanredni studenti
- Tehnička i povezana životna pitanja
- Sport
- Ostalo
Privitak 1. Izvještaj i prijedlog Preporuka Vladi Republike Hrvatske te svim visokim učilištima, nadležnim ministarstvima i agencijama
Referenca: Tarabić, B.N. (2020). Utvrđivanje podrške studenata nacrtu prijedloga preporuka i preporuke Vladi Republike Hrvatske te svim visokim učilištima, nadležnim ministarstvima i agencijama. Zagreb: Savjet za mlade Vlade Republike Hrvatske.
1. Uvodne napomene
Provedeno izjašnjavanje studenata nije znanstveno istraživanje. No, promišljanja kojima je vođeno oblikovanje načina izjašnjavanja jesu znanstvenog karaktera. Pisano bi pojašnjenje procesa odlučivanja koje je rezultiralo predstavljenim oblikovanjem upitnika nažalost bilo toliko dugačko da bi trebalo biti izdano kao zasebni priručnik. Povjerenje u to da je odabrani način izjašnjavanja u danom trenutku i kontekstu bio najbolji mogući je kao i kod većine ne znanstvenih pothvata stoga prepušten subjektivnoj procjeni čitača i/ili utjecaju autoriteta koji autor uživa u znanstvenoj zajednici. Metoda je sredstvo do cilja, ali nije cilj sam po sebi – odabir postupaka i procedura tako ovisi o situaciji i primjerenosti njihove primjene. U svrhu razmjene znanja i razjašnjavanja potencijalnih nejasnoća autor je, ukoliko za to ima potrebe, interesa i znatiželje – na temu odluka koje su dovele do oblikovanja načina izjašnjavanja kakav je korišten u ovom upitniku – voljan održati pozvano izlaganje.
2. Tko su članovi radne skupine i zašto je radna skupina osnovana?
Članovi radne skupne su 14 iznimnih pojedinaca, predloženih od strane Hrvatskog studentskog zbora, a koji su "iz prve ruke upoznati" sa svim teškoćama s kojima se susreće studentska populacija: Tamara Mazur - Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (13.04.2019. – 29.05.2020.), Klara Tuličić - Sveučilište Jurja Dobrile u Puli (13.04.2019. – 29.05.2020.), Marija Barić Đurđević - Sveučilište u Zagrebu (18.01.2020. – 29.05.2020.), Nikola Matošević - Tehničko veleučilište u Zagrebu (18.01.2020. – 29.05.2020.), Nediljko Jerković - Sveučilište u Zagrebu (13.04.2019. – 29.05.2020.), Tomislav Milošević - Sveučilište u Splitu (13.04.2019. – 29.05.2020.), Dominik Ivkošić - Veleučilište u Rijeci (13.04.2019. – 29.05.2020.), Ivan Ivček - Veleučilište u Karlovcu (13.04.2019. – 29.05.2020.), Pegi Pavletić - Sveučilište u Rijeci (13.04.2019. – 29.05.2020.), Josipa Smoljo - Sveučilište u Zagrebu (18.01.2020. – 29.05.2020.), Renato Nović - Sveučilište u Zadru (18.01.2020. – 29.05.2020.), Jasmin Rami - Sveučilište u Puli (18.01.2020. – 29.05.2020.), Ante Grabić - Sveučilište u Osijeku (18.01.2020. – 29.05.2020.) i Ivan Medić - Veleučilište VERN (18.01.2020. – 29.05.2020.).
Riječ je o pojedincima koji su svoje slobodno vrijeme uložili u rad na ostvarivanju pozitivnih pomaka za sve studente u Republici Hrvatskoj. Samo mali dio - u čitavom nizu - dokaza za to su sažetci dubinskih intervjua (Privitak 2).
Razlog zašto promjene na bolje ne idu brže je manjak podrške. Upravo je zato i osnovana Radna skupina za studente Vlade Republike Hrvatske. Cilj djelovanja Radne skupine je omogućiti da se glas studenata napokon čuje i da se promjene na bolje ubrzaju.
3. Kako je nastao i čemu služi nacrt preporuka?
Nacrt preporuka je nastao kao rezultat tematske analize, diskusije i promišljanja o informacijama i problemima koje treba riješiti, a kojih su članovi radne skupine bili izvor. Zato za svaku dobru preporuku "nagradite i slavite" članove radne skupine – jer bez njih i truda koji su uložili da objasne "kako" i "zašto" neki problem postoji one ne bi mogle nastati, a za svaku lošu preporuku (nakon što predložite bolju) pokudite njezina koordinatora jer je ona vjerojatno rezultat njegove ograničenosti (ne informiranosti, nedovoljno pažljivog slušanja ili nedostatka inteligencije općenito).
Kako to obično biva, preporuku - što treba učiniti, u puno slučajeva ne prati i prijedlog - kako to učiniti. No, najveći broj pogrešaka nastaje ne zato što ljudi odabiru kriva rješenja nego zato što su pogrešno definirali problem. Dobro definiran problem predstavlja velik dio njegova rješenja. Ove preporuke, kao i ranije provedeni dubinski intervjui (Privitak 2) predstavljaju nastojanje definiranja problema te kao takve za cilj imaju - ojačane podrškom studenata i Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske - biti vjetar u leđa, zaleđe i alat studentskim predstavnicima u borbi za bolje sutra.
Ovim se putem kao koordinator radne skupine za studente u svoje ime ali i u ime Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske zahvaljujem:
- članovima radne skupine na predanom radu i izvan serijskom angažmanu;
- kolegicama i kolegama – studentima, suradnicima i svima ostalima koji su proširili informaciju o mogućnosti izjašnjavanja i poticali studente na isto;
- svim kolegicama i kolegama – studentima koji su odvojili svoje vrijeme, s pažnjom pročitali preporuke i izjasnili se.
4. Sudionici
Upitnik je otvorilo i do njegove zadnje stranice (10) došlo N = 3202 sudionika, od čega je n = 2919 studenata poslalo (predalo) svoje odgovore. Sve analize u nastavku su povedene isključivo nad podatcima koji su "predani", N =2919. Upitnik je ispunilo nM = 831 (28.9%) studenata i nŽ = 2042 (71.1%) studentica, prosječne dobi M = 22.14 (sd = 2.453) godina.
Tablica 1. Raspodjela studenata s obzirom na razinu studija | ||
Razina studija (status) | f | % |
Nije označeno | 46 | 1.6 |
Preddiplomski i doplomski studij | 2832 | 97.1 |
Preddiplomski studij | 1540 | 52.8 |
Preddiplomski studij (3+0) | 110 | 3.8 |
Preddiplomski studij (3+2) | 1369 | 46.9 |
Preddiplomski studij (4+1) | 61 | 2.1 |
Integrirani studij | 630 | 21.6 |
Integrirani studij (5+0) | 428 | 14.7 |
Integrirani studij (6+0) | 202 | 6.9 |
Diplomski studij | 1292 | 44.3 |
Diplomski studij (3+2) | 642 | 22 |
Diplomski studij (4+1) | 20 | 0.7 |
Poslijediplomski studij | 17 | 0.6 |
Poslijediplomski specijalistički studij | 3 | 0.1 |
Poslijediplomski doktorski studij | 14 | 0.5 |
Bivši studenti (diplomirao/la) | 24 | 0.8 |
Tablica 2. Raspodjela studenata s obzirom na visoko učilište | ||
Visoko učilište | f | % |
Edward Bernays Visoka škola za komunikacijski menadžment | 4 | 0.1 |
Europska poslovna škola Zagreb | 1 | 0 |
Hrvatsko katoličko Sveučilište | 18 | 0.6 |
Istarsko Veleučilište | 5 | 0.2 |
Libertas međunarodno Sveučilište | 13 | 0.4 |
Međimursko Veleučilište u Čakovcu | 2 | 0.1 |
Neko drugo visoko učilište | 58 | 2 |
Poslovno Veleučilište Zagreb | 1 | 0 |
RIT Croatia | 3 | 0.1 |
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku | 299 | 10.2 |
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | 117 | 4 |
Sveučilište Sjever | 2 | 0.1 |
Sveučilište u Dubrovniku | 62 | 2.1 |
Sveučilište u Rijeci | 63 | 2.2 |
Sveučilište u Splitu | 280 | 9.6 |
Sveučilište u Zadru | 192 | 6.6 |
Sveučilište u Zagrebu | 1722 | 59 |
Tehničko Veleučilište u Zagrebu | 12 | 0.4 |
Veleučilište Baltazar Zaprešić | 4 | 0.1 |
Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru | 4 | 0.1 |
Veleučilište u Bjelovaru | 3 | 0.1 |
Veleučilište u Karlovcu | 10 | 0.3 |
Veleučilište u Požegi | 5 | 0.2 |
Veleučilište u Rijeci | 3 | 0.1 |
Veleučilište Velika Gorica | 3 | 0.1 |
Veleučilište VERN | 1 | 0 |
Visoka škola za informacijske tehnologije u Zagrebu | 1 | 0 |
Visoka škola za menadžment i dizajn Aspira | 2 | 0.1 |
Visoko učilište Algebra | 4 | 0.1 |
Visoko učilište EFFECTUS - visoka škola za financije i pravo | 1 | 0 |
Zagrebačka škola ekonomije i managementa | 1 | 0 |
Zdravstveno Veleučilište u Zagrebu | 23 | 0.8 |
5. Mjere i sadržaj upitnika
Preporuke su grupirane u 14 prioritetnih područja: zdravstvena zaštita studenata; studentska iskaznica (x-ica) ocjenski radovi i mentorstvo; osiguravanje kvalitete; studentska prehrana; studentski standard; studentski smještaj, ECTS bodovi; studentska stručna praksa; studentsko predstavništvo; akademski nazivi i kratice; sport; stipendije; studentski poslovi. Preporuke su direktivne, a način odgovaranja je sugestivan.
Budući da postoje opravdani razlozi za vjerovati da se gotovo svi studenti slažu sa preporukama – jer su proizišle iz i temelje se na razgovorima sa studentima i studentskim predstavnicima – unaprijed je bio pred označen odgovor "Slažem se". Čak i ako to nije slučaj, nema razloga vjerovati da studenti nisu sposobni pročitati napisano i promijeniti odgovor iz "Slažem se" u "Ne slažem se" ili "Ne znam", posebice u uvjetima anonimnog odgovaranja (v. Tablica 3.). Tako broj studenata koji su barem jedan odgovor "Slažem se" promijenili u neki drugi iznosi f = 2016 (72.15%), s prosječnim brojem promjena odgovora po studentu u iznosu od M = 5.36 (sd = 5.227). Najmanji broj promijenjenih odgovora je 1, a najveći 52. Ukupan broj promijenjenih odgovora iznosi f = 11.299 (5.33%) od čega je odgovora "Ne slažem se" f = 5.866 (2.77%) a odgovora "Ne znam" f = 5.433 (2.57%). Općenito je, s obzirom na sadržaja upitnika autor – razmišljanjem – rizik zamjetne razine udešavanja preko pred označavanja procijenio niskim i/ili nepostojećim. Tako se pred označivanjem odgovora uštedilo 200.742 klikova, čime se skratilo vrijeme potrebno za ispunjavanje i smanjila količina nužne minimalne interakcije prilikom ispunjavanja te se - za pretpostaviti je - povećao broj predanih upitnika.
Tablica 3. Raspodjela studenata s obzirom na vrstu odgovora | ||
Vrsta odgovora | f | % |
Slažem se | 200.742 | 94.68 |
Odgovor drugačiji od slažem se: | 11.299 | 5.33 |
Ne slažem se | 5.866 | 2.77 |
Ne znam | 5.433 | 2.57 |
Studenti s barem jednim odgovor drugačiji od slažem se | 2.106 | 72.15 |
…kod tih studenata, prosječan broj odgovora "Ne slažem se" i "Ne znam" | M = 5.36 | sd = 5.227 |
Budući da nije riječ o psihološkom istraživanju doživljavanja i/ili samo-iskazu o učestalosti ponašanja, da se nemaju namjeru provoditi statističke analize temeljene na korelacijskom računu te da se izvještaj zadržava na izglasavanju frekvencija, jasnoći značenja odgovara je dana prednost pred povećanjem osjetljivosti mjera (odgovori djelomičnog slaganja/ne slaganja). Osim što za provođenje predviđene obrade podataka nema potrebe za povećanjem osjetljivosti, autor bez dodatnih informacija ne bi mogao protumačiti značenje takve vrste odgovora, a nužnost čega bi se automatski nametnula: Kako znati s kojim dijelom preporuke se osoba ne slaže i/ili zašto? U životu treba donijeti odluku. Rijetko kada postoje savršene odluke, a koje nam u potpunosti odgovaraju. Bilo kakova odluka često je bolja od nikakve. Djelomično rješenje bi moglo biti uvođenje prostora za komentare kod svake preporuke, no isto bi značilo, u ovom upitniku – ako svaki student napiše razlog odgovora drugačijeg od "Slažem se" – potrebu za kvalitativnom analizom 11.299 odgovora, što ako isto promatramo u terminima komentara prosječne dužine koje su sudionici davali Mbroj znakova = 302 (sd = 333), znači oko 3.412.298 znakova ili 453 kartice teksta. Kvalitativna analiza 453 kartice teksta, a koja osim tematske analize zahtjeva i davanje odgovora / promjenu sadržaja preporuka, nije zadatak koji jedna osoba može obaviti u trenutno zadanim vremenskim okvirima – ako je može obaviti uopće. Ujedno bi ova takva analiza značila nužnost ponovnog slanja, izmijenjenih preporuka na novo izjašnjavanje – i tako u nedogled.
Čitanje sažetaka nije prihvatljiva metoda iščitavanja znanstvene literature i izvođenja zaključaka. Primjena pravila i procedura bez da znanstvenik zna kako je do njih došlo, koji problem rješavaju i sukladno tome kada i zašto se primjenjuju također nema smisla. Važno je stoga detaljno iščitati istraživanja o konformizmu i socijalnom pritisku te njihove nalaze ne generalizirati tamo gdje nije primjereno. Metodološki, priroda ovog ispitivanja ne zahtjeva uskraćivanje informacije o načinu odgovaranja drugih, jer se ne mjeri percepcija pojedinca već se čini baš suprotno – potiče se oslanjanje na proširenu kogniciju kolektiva. Grupno mišljenje je u ljudskoj prirodi i ako ustupanje informacije o grupnom mišljenju i/ili odluci nije lažirano i/ili učinjeno sa svrhom eksperimentalne manipulacije, počinjenja štete i/ili ostvarivanja nekog drugog nepoželjnog ishoda, poželjno je pojedincu ustupiti informaciju o tome što o nečem važnom misle drugi. Za svaku je preporuku stoga u trenutku odgovaranja bio prikazan broj sudionika koji se s njom slaže, ne slaže ili nisu sigurni. Na taj način su oni koji se s nekim pitanjem susreću prvi put ili o nekom pitanju znaju manje nego njihovi kolege u mogućnosti procijeniti ne samo važnost nego i iskazati jačinu podrške koju su voljni pružiti u danjim radnjama usmjerenim njihovom ostvarivanju. Pojedinac u ovom ispitivanju ujedno nije bio pod razinom pritiska niti u situacijskim uvjetima zbog kojih bi uslijed neslaganja u mišljenju sa grupom bio primaran s njom se složiti. Upravo suprotno, svakom je sudioniku omogućeno da procjeni zalažu li se njegovi kolege za nešto što nije dobro te je potaknut tim impulsom bio u mogućnosti u prostoru za komentare obrazložiti zašto tako smatra, a što je dio sudionika i učinio. Bez da su bili informirani o razmjerima podrške nekoj nedovoljno dobroj preporuci, pitanje je bi li tako postupili.
Preporuke koje su predložene i usvojene je podržalo preko 75% studenata (cca. 2189 i više).
"Na sjednici Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske održanoj 27. svibnja 2020. godine usvojeno je: (...)" (str. 39)
PREPORUKE
Zdravstvena zaštita
Obrazloženje. Dostupnost zdravstvene zaštite predstavlja jedno od pitanja koje već godinama muči studentsku populaciju. Njime su posebno pogođeni studenti koji zbog studija veći dio akademske godine žive izvan mjesta prebivališta (gdje su odrasli), tj. borave u mjestu gdje studiraju. Zbog nedostataka jasnih informacija, odbijanja nadležnih službi da studentima pruže nužne usluge i/ili nepostojanja službi koje bi te usluge pružile, su brojni studenti suočeni sa teškoćama u ostvarivanju dijela usluga u području primarne zdravstvene zaštite.Za sve studente koji studiraju izvan mjesta prebivališta:
- organizacija nove službe ili u već postojećim okvirima propisati tko je odgovoran za besplatno pružanje primarne zdravstvene zaštite, uključujući i stomatološke usluge studentima u mjestu studiranja i nužnih oblika sekundarne zdravstvene zaštite (npr. ginekološki, urološki pregledi i sl.).
- omogućiti studentima konzumaciju usluga iz prethodne preporuke bez da se odjavljuju (prepisuju) od odabranog liječnika opće/obiteljske i doktora dentalne medicine iz mjesta iz kojeg student dolazi.
- osigurati studentima dostupne usluge brige za i očuvanja mentalnog (psihičkog) zdravlja.
- na početku svake akademske godine informirati sve studente u Republici Hrvatskoj gdje i na koji način mogu dobiti koju vrstu zdravstvene usluge.
Obrazloženje. Postoji povećanje broja karijernih centara, koji umjesto pružanja dodatnih edukacija korisnih za upravljanje karijerom i povezivanja studenata i poslodavaca počinju vršiti ulogu zaštite mentalnog zdravlja. Ovo je posebno zabrinjavajuće iz razloga što karijerni centri svojom strukturom i stručnim kvalifikacijama zaposlenih – ukoliko zaposleni stručnjaci nisu psihijatri, psiholozi, savjetodavni terapeuti ili psihoterapeuti – nisu kompetentni i ne smiju voditi stručne razgovore o životnim i psihološkim teškoćama s kojima se studenti susreću.
- Poštujući načelo nužnih kompetencija za bavljenjem pojedinom vrstom djelatnosti, uvođenje kontrole rada i strogog razlikovanja službi koje se bave očuvanjem mentalnog zdravlja studenata od službi koje se bave upravljanjem karijerom.
Studentska iskaznica (x-ica)
Osiguravanje pravih pretpostavki i implementacija i/ili razvoj digitalnih rješenja koja će omogućiti da se studentska iskaznica (x-ica) koristi kao/za:- …dokaz da je osoba student.
- … elektronički indeks.
- … korištenje subvencionirane prehrane.
- … ključ za pristup prostorima za studente.
- … korištenje usluga javnog prijevoza.
- … ostvarivanje studentskih popusta.
- … za pristup servisima objedinjenih usluga, npr. e-Građani, e-Student, i sl.
Ocjenski radovi i mentorstvo
Obrazloženje. Sa ciljem povećanja kvalitete, simulacije stvarnih životnih uvjeta i vraćanja svrhe ocjenskim radovima učiniti sljedeće:- Honorirati mentorski angažman samo onih mentora koji će poticati da studentski ocjenski radovi neovisno o tome je li riječ o radovima znanstvenog ili stručnog karaktera budu, gdje god je moguće, izrađeni u suradnji sa i/ili u sklopu projektnih aktivnosti sa znanstvenim institutima, laboratorijima te privatnim sektorom.
- Omogućiti studentima lakšu promjenu mentora.
Osiguravanje kvalitete
- Uvesti obvezu redovite evaluacije rada nastavnika ali i obvezu postupanja sukladno rezultatima evaluacije.
- Transparentno prikazivati rezultate evaluacija rada nastavnika.
- Učiniti javno dostupnim izvještaje o postupcima koji su poduzeti temeljem prikupljenih studentskih evaluacija rada nastavnika.
Studentska prehrana
- Izdvojiti "kuharicu" iz Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane kako bi njezine izmjene i dopune bile lakše.
- Rezultate javnih nabava namirnica i usluga vezanih uz studentsku prehranu učiniti javno dostupnima.
- Podići raznovrsnost i kvalitetu namirnica koje se koriste u studentskoj prehrani.
- Učiniti široko dostupnom mogućnost konzumacije usluge subvencionirane prehrane kod privatnih subjekata (ugostitelja).
- Ukinuti dnevna i ostala ograničenja subvencionirane prehrane u vidu količine i vrste namirnica koju student može konzumirati.
- Omogućavanje regionalnih specifičnosti u ponudi prehrambenih namirnica tj. "kuharicama" s obzirom na tip prehrane i dostupnost prehrambenih namirnica.
Studentski standard
Obrazloženje. Sukladno Zakonu o obavljanju studentskih poslova (NN 96/18) i to:Članku 12. stavak 1. alineje 3 i 4:
- 3. naknade posredniku, koja iznosi 12 % netoiznosa naknade izvođaču - za podmirivanje troškova posredovanja i poboljšanje studentskoga standarda (poboljšanje u djelatnosti smještaja studenata, za poboljšanje u djelatnosti studentske prehrane te za kulturne i sportske aktivnosti isključivo namijenjene studentima)
- 4. naknade posredniku, koja iznosi 0,5 % netoiznosa naknade izvođaču - u svrhu financiranja kulturnih, sportskih , znanstvenih i edukacijskih aktivnosti koje isključivo provode studenti i studentske organizacije te su isključivo namijenjene studentima.
- st. 2. Naknade za posredovanje pri obavljanju studentskih poslova iz članka 12. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona posrednik je dužan koristiti namjenski za podmirivanje troškova posredovanja i poboljšanje studentskoga standarda tako da se prihod od naknade za posredovanje koristi za poboljšanje u djelatnosti smještaja studenata, za poboljšanje u djelatnosti studentske prehrane te za kulturne i sportske aktivnosti isključivo namijenjene studentima.
- st. 3. Naknade za posredovanje pri obavljanju studentskih poslova iz članka 12. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona posrednik je dužan koristiti namjenski u svrhu financiranja kulturnih, sportskih, znanstvenih i edukacijskih aktivnosti koje isključivo provode studenti i studentske organizacije te su isključivo namijenjene studentima.
- st. 4. Na temelju javnog poziva naknade raspodjeljuje povjerenstvo koje čini pet članova , od kojih tri imenuje studentski zbor visokog učilišta osnivača posrednika, a dva člana imenuje posrednik.
- U dogovoru sa studentima definirati što znači sintagma studentski standard.
- U dogovoru sa studentima, definirati što znači ulaganje u studentski standard.
- Izraditi unificirani okvir za praćenje i usporedbu studentskog standarda na razini Republike Hrvatske.
- Izraditi unificirani okvir za javno praćenje ulaganja u studentski standard.
- Izravno uključiti studente u donošenje odluka o ulaganjima u studentski standard.
Uvesti i/ili povećati i javno dostupnim učiniti popis sadržaja ponuđenog u okviru studentskog centra / studentskog doma:
- … prostorije za učenje.
- … knjižnica.
- … sportski objekti i sadržaj.
- … društvene prostorije.
- … poduzetničke zone ("hubovi").
- … praonica rublja.
- … trgovina.
- … kopiraone i papirnice.
- … zdravstvena skrb.
- … kulturni sadržaji.
- … obrazovni sadržaji.
- Izravno i transparentno uključiti studente u donošenje odluka o vrstama sadržaja koji će se uvoditi.
Studentski smještaj
- Digitalizacija sustava prijava u studentske domove.
- Ustupanje studentima informacije o popunjenosti kapaciteta studentskih domova.
- Uključivanje studenata u donošenje kriterija za dodjelu mjesta u studentske domove.
- Rad na povećanju smještajnog kapaciteta studenata.
- Stavljanje na raspolaganje stambenih objekata u državnom i javnom vlasništvu za potrebe subvencioniranog studentskog smještaja – u cijeloj Republici Hrvatskoj, a posebice tamo gdje su smještani kapaciteti nedovoljni ili nepostojeći.
- Podvođenje studenata pod kategoriju zaštićenih najmoprimaca.
- Omogućavanje poreznih olakšica i drugih pogodnosti za one najmodavce koji svoje objekte iznajmljuju studentima.
ECTS bodovi
- Revizija ECTS bodova, na način da odgovaraju stvarnom opterećenju.
- Definiranje jasnih kriterija minimalnog znanja potrebnog za prolazak ispita.
- Definiranje jasnih i ostvarivih kriterija omogućavanja polaganja ispita (,,uvjeta za potpis") i njihov usklađivanje sa bolonjskim sustavom.
Studentska stručna praksa
- Osiguravanje stručne studentske praske za sve studente.
- Uvođenje obveznog plaćanja (honoriranja) stručne studentske prakse, uz omogućavanje ekvivalentnih poreznih olakšica za pravni subjekt kod kojeg se stručna praska odvija.
- Razlikovanja studenata ponavljača od studenata koji uzimaju apsolventsku godinu.
Studentsko predstavništvo
Obrazloženje. Kako bi studenti predstavnici bili zaštićeni od mogućih utjecaja i pritisaka te tako postali slobodniji u predstavljati interese studenta.- Omogućavanja stjecanja pravne osobnosti Studentskih zborova i Hrvatskog studentskog zbora.
- Uvođenje mogućnosti studentskog veta na odluke koje se tiču visokog obrazovanja i studentskog standarda.
- Posebna regulacija studentskih prava i obaveza studentskih predstavnika kako bi se omogućila veća posvećenost ostvarivanju ciljeva studentskog predstavništva.
Akademski nazivi i kratice
Regulirati akademske nazive i kratice tako da se iz njih može jasno iščitati:- Razina završenog studija (npr. preddiplomski, diplomski, itd.).
- Vrsta studija (sveučilišni, stručni).
- Razina kvalifikacije sukladno europskom kvalifikacijskom okviru.
- Jasno učenicima srednjih škola komunicirati razliku sveučilišnih i stručnih studija.
Sport
Poticanje studentskog bavljenja sportom (amaterskog):- Omogućavanjem da amatersko bavljenje sportom bude priznato kao odrađena nastava tjelesne i zdravstvene kulture.
- Uvođenje poreznih i ostalih olakšica sportskim ustanovama i drugim pravnim osobama koje pružaju usluge u području sporta i fizičke aktivnosti te rekreacije kada svoje usluge pružaju studentima besplatno i/ili po 70% nižoj cijeni u odnosu na cijene redovnih korisnika navedenih usluga.
- Uvođenje poreznih i ostalih olakšica sportskim ustanovama i drugim pravnim osobama koje pružaju usluge u području sporta i fizičke aktivnosti te rekreacije kada svoje usluge pružaju studentima besplatno i/ili po 70% nižoj cijeni u odnosu na cijene redovnih korisnika navedenih usluga.
Stipendije
- Regulacija visine stipendija koje se isplaćuju iz državnih ili javnih sredstava na način da visine stipendija prate (porast) životnih troškova.
Studentski poslovi
Obrazloženje. Studentski poslovi bi trebali, koliko god je moguće, biti vezani uz struku – da osim za pokrivanje temeljnih životnih troškova studentima omoguće stjecanje dodatnih stručnih znanja i vještina.Poticati studentski rada u struci, a na način da se poslodavcima ponude porezne olakšice:
- Prilikom angažmana studenata za rad na onim poslovima čija razina kompleksnosti odgovara poslovima visoke stručne spreme.
- Razmjerne povećanju cijene sata rada studenata i njihovoj blizini cijeni sata rada djelatnika koji obavljaju posao slične složenosti.
- Za upućivanje studenata na stručna usavršavanja povezna sa radnim mjestom i strukom studenta.
- Izričitog zahtjeva da se studentima temeljem čijeg će se angažmana ostvariti određene porezne olakšice omogući fleksibilno radno vrijeme, a kako bi studenti neometano mogli izvršavati svoje akademske obaveza.
- Pisanog ugovora o studentskom radu u kojem poslodavac i student jasno i nedvosmisleno definiraju očekivanja i obaveze.
Dodatno se potiče uzeti na razmatranje, tj. procijeniti relevantnost i ostvarivost nekih od pitanja i prijedloga izdvojenih kvalitativnom analizom odgovora otvorenog tipa:
COVID-19
- Financijska pomoć studentima posebno pogođenima trenutnom situacijom.
- Veća fleksibilnost prilikom organizacije nastave i polaganja ispita.
- Veći broj ispitnih rokova (od minimalnog propisanog).
- Pomicanje ispitnih rokova.
- Omogućavanja ponovnih upisa kolegija po drugačijima, povoljnijim uvjetima.
- Niža cijena ECTS boda.
- Ne vraćanje studenata na nastavu uživo ako nije nužno.
- Rad na povećanju kvalitete online nastave.
- Omogućavanje polaganja kolokvija i ispita na daljinu.
- Ponavljanje kolokvija i ispita, uvažavajući nastale tehničke poteškoće uslijed online provedbe.
Zdravlje
- Otvaranje studentskih ambulanti u mjestu studiranja.
- Osiguravanje anonimnosti, posebice kada priroda teškoće ili usluge predstavlja stigmu.
Stipendije
- Bolja regulacija kriterija i postupka dodjele stipendija.
- Unificiranje kriterija i stvaranje jedinstvene liste (barem kada je riječ o državnim stipendijama).
- Bolje definiranje uvjeta za nastavak dobivanja stipendija.
- Regulacija početka isplata stipendija, koje bi trebale krenuti što bliže trenutku zaključenja natječaja, kao i gdje je moguće da se natječaj provede što ranije.
- Zabrinutost zbog mogućih način manipulacije prilikom prijave na natječaje za dodjelu stipendija, na način da se utaji dio primanja kućanstva, što omogućava da stipendije namijenjene studentima nižeg socioekonomskog statusa primaju i oni kojima nisu nužne za preživljavanje.
- Korekcija visine stipendije s obzirom na kontekst studenta (studira li student u mjestu prebivališta, u kojoj regiji zemlje student studira – koja je cijena osnovnih troškova života te koji su minimalni troškovi studiranja ovisno o tome što i gdje student studira).
- Revizija područja koje obuhvaćaju STEM stipendije.
Studentski smještaj
- U obalnim gradovima (i gdje je moguće) uz povećanje smještajnog kapaciteta izgradnjom studentskih domova, povećati smještajne kapacitete gradnjom studentskih stambenih objekata u kojima cijena stanovanja ne bi bila subvencionirana ali bi bila niža od cijene smještaja u privatnom smještaju, jer bi se gradnja realizirala zajedničkim projektom (npr. ustupanjem zemljišta JP(R)LS, zajedničkom investicijom, povlačenjem sredstava iz Europskih fondova, itd.).
- Regulacija studentskog smještaja na način da se omogući i onim studenima koji upisuju neki drugi fakultet na istoj razini studija, bez da moraju na to pravo čekati do sljedeće razine studija.
- Omogućavanje boravka u studentskim domovima za studente koji studiraju u mjestu prebivališta.
- Uvođenje uvida i transparentnog sustava kontrole popunjenosti studentskih domova.
- Kontinuirano i brže odvijanje ciklusa spuštanja bodovnih pragova na ostvarivanje prava na smještaj do popunjavanja zadnjeg slobodnog mjesta.
- Potpuna digitalizacija prikupljanja natječajne dokumentacije, bez dupliranja postupka zahtjevom dostave dokumentacije u fizičkom (papirnatom) obliku.
- Korekcija cijena studentskih domova, sukladno standardu koji nude.
- Skladišta za čuvanje stvari u studentskim domovima za studente koji u njima nastavljaju boravak, a između akademskih godina i sl.
- Omogućavanje punog kapaciteta ljetnog smještaja.
- Smanjiti broj mjesta rezerviran za strane studente.
- Regulacija pravila boravka u studentskim domovima (npr. po izboru studenata sobe mješovitih spolova).
- Oprez zbog mogućih negativnih posljedica uvođenja kategorija zastiđenih najmoprimaca.
Studentski zborovi
- Dio studenata podržava povećanje autonomije studentskih zborova, a dio je zabrinut radi mogućnosti profesionalizacije njihove djelatnosti.
- Revizija načina biranja studentskih predstavnika.
- Financiranje rada studentskih zborova.
- Ne plaćanje studentskog rada u studentskom zboru u kontekstu studentskog predstavništva [napomena: nema indikacija da je rad u svojstvu studentskog predstavništva u studentskom zboru plaćen: provjeriti].
Studentska prehrana
- Povećanje kvalitete studentske prehrane.
- Uvođenje raznovrsnije ponude posebice uvažavajući potrebe studenata sa zdravstvenim teškoćama i/ili studenata na posebnim režimima prehrane (npr. sportaši, vegetarijanci, vegani, itd.).
- Predočavanje informacije o sastavu hrane/obroka.
- Snižavanje cijena.
- Povećanje razine subvencije za studente koji žive u mjestu studiranja.
- Korištenje subvencije prehrane u većem broju ugostiteljskih objekata.
Studentska iskaznica
- Podržava se ukidanje papirnatog indeksa, dok neki mole da se zadrži za one koji ga već imaju i koji bi ga sentimentalnih razloga popunili do kraja.
- Upozorava se na obraćanje posebne pažnju na osiguravanje nužne razine sigurnosti u slučaju proširenja funkcionalnosti studentske iskaznice –eGrađani i sl.
- Zamjena studentske iskaznice mobilnom aplikacijom.
Studentski poslovi
- Priznavanje rada tijekom studija kao radnog iskustva, a kada je moguće kao radnog staža.
- Vrednovanje volonterskog rada i neformalnog obrazovanja.
- Jasno definiranje prava i obaveza poslodavca i posloprimca te inspekcijski nadzor uslijed nepridržavanja istih.
- Fleksibilno radno vrijeme za sve studente.
- Rad u inozemstvu, a preko studentskog ugovora.
- Povećanje limita neoporezivih primitaka studenata.
- Korekcija pravilnika kojim su propisani primici na koje se ne plaća porez na dohodak (po pitanju oporezivanja stipendija).
- Regulacija minimalne cijene rada ovisno o tome gdje se rad vrši (geografska regija).
Studiji i studiranje
- Rad na unaprijeđenu nastavničkih kompetencija i kvalitete nastavnih materijala.
- Prilikom ocjene rada profesora u obzir uzeti i prolaznost kolegija kao odraz kvalitete njegova rada (sposobnosti prenošenja znanja) i/ili primjerenosti kriterija za prolaz koje postavlja.
- Inspekcijski nadzor rada profesora.
- Povećanje udjela praktične nastave (individualnog i grupnog).
- Naglasak na naučenom a ne zapamćenom ili odslušanom.
- Revizija sadržaja kolegija.
- Povećanje suradnje visokih učilišta i privatnog sektora.
- Veće mogućnosti i lakše ostvarivanje studentske razmjene.
- Revizija studijskih programa i sadržaja kolegija.
- Uvođenje izbornih predmeta bez ocjenjivanja.
- Razdvajanje prolaznosti pismenih i usmenih ispita.
- Uvođenje ispitnih rokova (tako gdje nisu).
- Niže cijene ECTS bodova.
- Gdje je moguće uvođenje online predavanja.
- Bolje informiranje studenata o pravim i obavezama (npr. mobilnosti unutar visokih učilišta).
- Omogućavanje studentske mobilnosti između visokih učilišta.
- Bolja regulacija statusa iznimno uspješnih studenata.
- Usklađivanje sadržaja studijskih programa i ovlaštenja koja strukovne organizacije odobravaju po završetku studija.
- Revizija ne tipičnih modela studiranja 3.5 + 1.5, preraspodjele nastavnog i ostalog opterećenja studenata kao i sadržajnog razgraničenja različitih razina studija.
- Razdvajanje ispitnih rokova od ostalih obveza (ispitni rokovi isključivo za polaganje ispita).
- Regulacija (bolja) parcijalnih upisa.
- Dokidanje plaćanja apsolventske godine.
- Gdje nije, omogućavanje uvida i javna objava rezultata na ispitima svih studenata (uz poštovanje zaštite privatnosti).
- Sustavno informiranje i karijerno usmjeravanje srednjoškolaca.
Izvanredni studenti
- Bolje definiranje statusa izvanrednih studenata.
- Smanjeno opterećenje izvanrednih studenata, onom vrstom zadataka koja nije neophodna za stjecanje minimalnih i nužnih kompetencija.
- Omogućavanje prava na subvencioniranu prehranu.
- Regulacija dopunskog zdravstvenog osiguranja sukladno radnom statusu.
- Uvođenje online polaganja ispita.
- Povećati izdvajanja za znanosti.
- Veća i kontinuirana infrastrukturna ulaganja.
- Prilagodba dostupnosti sadržaja studentima s invaliditetom.
- Gdje ne postoji, subvencija međugradskog prijevoza studenata koji žive izvan mjesta studiranja.
- Regulacija (prestanak s praksom) automatskog ukidanja studentskih prava, službenih studentskih računa e-pošte i svih ostalih usluga istekom akademske godine, a na način koji studente ostavi i/ili će ih ostaviti bez upozorenja bez navedenih usluga.
Sport
- U slučaju vrednovanja amaterskog i/ili profesionalnog baljenja sportom u vidu oslobađanja pohađanja nastave tjelesne i zdravstvene kulture paziti da se ne izgubi interes za sudjelovanjem u studentskim tenovima, na studentskim natjecanjima. Umjesto toga jačanje studentskog sporta.
- Uređenje statusa studenata profesionalnih sportaša, revizija.
- Analizirati dostupnost, načina realizacije i svrhovitosti nastave tjelesne i zdravstvene kulture.
Ostalo
- Niže cijene vozačkih ispita za studente, posebice ako zanimanje zahtjeva isto.
VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
Tanja Herceg