Suicid: Postupanje

Prijedlog postupanja u slučajevima iskazivanja suicidalnih ideja i namjera počinjenja suicida

Koordinacija organizacija i stručnjaka

Koordinator radne skupine
Božidar Nikša Tarabić, MBA mag.psych.
Društvo psihologa Sisačko-moslavačke županije

Organizacije i stručnjaci

1. Adrijana Al-Nidawi, mag.act.soc.
2. Damira Bauer Manitašević, mag.psych.
3. Tamara Brezičević, dipl.soc.radnica
4. Ljubica Brigitte Nikić, mag. psych. - "Sunce" Društvo za psihološku pomoć
5. Tanja Dejanović Šagadin, prof., klinička psihologinja i psihoterapeutkinja
6. Ema Filajdić, mag.psych.
7. Hrvoje Gligora, dipl.prof.psihologije
8. Alen Hasikić, mag.paed.
9. Vitomir Huljev, dr.med., specijalizant psihijatrije
10. Josipa Katalenac, mag.paed.soc.
11. dr.sc. Sanja Katalinić, dr.med., spec.psihijatrije
12. prof.dr.sc. Mira Klarin, psiholog i psihoterapeut
13. Spomenka Kolak, mag.rehab.educ., psihoterapeut
14. Daliborka Kusić-Belić, dipl.soc.radnica - psihoterapeut
15. Ana Kralj, mag.phil., savjetodavni terapeut
16. Silvia Juratovac, prof., savjetodavni terapeut
17. Goranka Lugomer Armano, dr.sc., prof. psihologije
18. Tea Milinović, mag.paed.soc. - Turističko-ugostiteljska i prehrambena škola Bjelovar
19. Jelena Opačak, mag.psych.
20. Petra Knežević, mag.paed.soc. - Područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad u Đakovu
21. Petra Pavlić, mag.act.soc.
22. Mia Rohlik, mag.paed.soc. - Obiteljski centar
23. Josipa Samardžija, mag.psych. - Industrijsko-obrtničke škole Slavonski Brod
24. Dora Stilin, mag.psych.
25. Majda Stojanić, dipl. psih. - Obrtničko-tehnička škola Slavonski Brod
26. prof.dr.sc. Danijela Štimac Grbić, dr.med.spec.javno zdravstvene medicine - Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
27. Željka Turčinov Skroza, prof.psihologije
28. dr. sc. Mirta Vranko, mag. paed. soc., psihoterapeut
29. Elvira Vučković, RITHA and ECHA Specialist in Gifted Education, psiholog - Osnovna škola Privlaka i Osnovna škola "Petar Zoranić" Nin
30. Aleksandra Zoe Krušelj, univ.bacc.praesc.educ., savjetodavni terapeut

Referenca: Koordinacija organizacija i stručnjaka. (2023). Prijedlog postupanja u slučajevima iskazivanja suicidalnih ideja i namjera počinjenja suicida. Sisak: Koordinacija organizacija i stručnjaka.

Sadržaj Prijedloga postupanja je rezultat modificirane metode konceptualnog susreta, a postupak prikupljanja i analize podataka je uključivao: 1) analizu i poštivanje postojećih zakonskih okvira; 2) analizu inicijalnog prijedloga postupanja od strane 27 stručnjaka u području zaštite mentalnog zdravlja; 3) provođenje i analizu sadržaja polustrukturiranih intervjua s osobama koje nisu bile uključene u izradu prijedloga, a sa svrhom provjere jasnoće sadržaja prijedloga (objedinjeni protokoli s komentarima koordinatora: https://dp-smz.hr/postupanje-suicid/protokoli).

Očitovanja strukovnih organizacija (https://dp-smz.hr/postupanje-suicid/ocitovanja):

• Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora
• Hrvatska komora psihoterapeuta
• Hrvatska komora socijalnih radnika
• Hrvatska psihološka komora

Preuzimanje dokumenta: Poveznica. Verzija (datum): 27.6.2023.

Prijedlog postupanja u slučajevima iskazivanja suicidalnih ideja i namjera počinjenja suicida

Zakonski okvir: Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (NN 76/14)

Uvodna napomena: Suicidalne ideje i namjere predstavljaju ozbiljnu indikaciju ugroze vlastitog života. U takvim će slučajevima, sukladno procjeni doktora medicine - koji je zakonski jedini ovlašten raditi ovakvu procjenu - osoba biti prisilno primljena u psihijatrijsku ustanovu (čl. 3. st. 1. al. 10.) gdje će po odluci psihijatra biti ili puštena ili prisilno zadržana (čl. 3. st. 1. al. 12., čl. 27. st. 1.).

Svaku izrečenu ideju i/ili namjeru počinjenja suicida treba shvatiti ozbiljno.

Postupanje

Suicidalne ideje

Pod suicidalne ideje ubrajaju se sva ponašanja i ideje povezane sa suicidalnim ponašanjem, a koja, ako se nastave, mogu dovesti do razmišljanja o počinjenju suicida ili pokušaja počinjenja suicida. Primjer takvih ponašanja i ideja su: samoozljeđivanje ili razmišljanje o samoozljeđivanju, izjave i misli poput: "Želim umrijeti.", itd.

1. Kada suicidalne ideje izriče punoljetna osoba, osobu se treba uputiti na stručni razgovor, tj. objasniti joj važnost takvog razgovora, kod stručnjaka za zaštitu mentalnog zdravlja (npr. psihijatar, psiholog, psihoterapeut/savjetodavni terapeut), a radi: 1) utvrđivanja postoji li uz suicidalne ideje i namjera o počinjenju suicida; 2) razmatranja mogućnosti pružanja stručne pomoći (tretmana) koja bi mogla smanjiti osobnu patnju zbog koje je uopće došlo do suicidalnih ideja.
2. Kada suicidalne ideje izriče maloljetna osoba, osoba koja je na bilo koji način došla u posjed te informacije je dužna: o tome informirati 1) roditelja/e maloljetne osobe; i bilo kojeg 2) stručnjaka za zaštitu mentalnog zdravlja, tj. u odgojno-obrazovnim ustanovama djelatnike stručnih službi.

Namjera počinjenja suicida

Namjera počinjenja suicida predstavlja nadgradnju suicidalnih ideja na način da se značajno povećava vjerojatnost da će osoba pokušati počiniti suicid. Namjerom počinjenja suicida smatra se svaki opis načina ili plana počinjenja suicida kao i svaka druga naznaka da će doći do pokušaja počinjenja suicida. Namjera počinjenja suicida se može očitovati u: iznenadnom opraštanju od bliskih osoba i okoline, izjavama poput "Planiram si oduzeti život.", "Već znam (ili opis načina) na koji način i želim si oduzeti život", konkretnim pripremama za počinjenje suicida, itd.

1. Nestručne osobe ne smiju ulaziti u procjenu ozbiljnosti namjere, tj. opasnosti od počinjenja suicida, nego se prema svakoj namjeri počinjenja suicida odnose kao da je riječ o ozbiljnoj namjeri visokog rizika.
2. Na bilo kakvu sumnju o namjeri počinjenja suicida bez odgode kontaktirati nadležnu službu: hitnu medicinsku pomoć, tel. 194; a koja će potom postupiti sukladno pravilima struke;
3. Iznijeti nadležnoj službi sve osobne informacije o osobi za koju sumnjamo da ima namjeru počinjenja suicida (npr. trenutačna lokacija osobe - ako je poznata; broj mobilnog telefona, kućna adresa i sl.), a koje će olakšati daljnje postupanje;
4. Informirati nadležnu službu da pozivatelj nije doktor medicine i da sukladno tome nije kompetentan i zakonski ne smije raditi procjenu ozbiljnosti situacije;
5. Stati s daljnjim postupanjem po predmetnom pitanju - ne tražiti povratne informacije ili obavijesti niti od nadležne službe niti od osobe koja je iskazivala suicidalne namjere.