Znanost

Ciljevi znanosti (prema Milas, 2009, p. 17-22)

• opisivanje
• predviđanje
• kontrola
• razumijevanje

Ciljevi normalne znanosti (Kuhn, 1996)

Eksploracija

• prikupljanje novih (očekivanih) činjenica
• konvergencija (isti rezultati dobiveni na različite načine)

Replikacija

• ponovna testiranja (replikacija)

• vidjeti analogiju sa slagalicama (Kuhn, 1996)

Radovi

• znanstveni radovi
• stručni radovi (praksa)

Ocjenski radovi

• završni rad
• diplomski rad
• specijalistički rad
• doktorska disertacija

Znanstveni i stručni - razlike

• Metodologija (Kako to ispitujemo?)
• Dosezi zaključaka (Što nalazi znače?)
• Cilj (Što ispitujemo?)

Znanost se bavi ili bi se trebala baviti pitanjima/problemima koji su znanstveno relevantni, a ti su (prema Milas, 2009, p. 65):

• teorijski[2] značajni
• nedovoljno istraženi ili proturječnih rezultata
• provjerljivi
• precizni (specifičnost)

Čemu služi ocjenski rad?

• znak uspješne inicijacije u akademsku zajednicu;
• pokazatelj upoznatosti s dominantnom paradigmom;
• pokazatelj sposobnosti rada u okviru paradigme;
• pokazatelj strukturiranog izlaganja ≠ misli;
• pokazatelj savjesnosti;
• pokazatelj da ako slijedite isti obrazac možete nastaviti samostalno učiti dalje;
• pokazatelj da ste se, kada vam nešto zadaju, sposobni držati strukture i/ili barem da nećete napraviti previše nereda;

Primjeri dovoljno dobrih [prihvatljivih, očito...] radova...

• digitalne baze radova vaših već diplomiranih kolega

Znanstveni rad - vrsta [nacrt | zaključci]

• izvorni (istraživački)
  • eksperimentalni
  • kvazieksperimentalni
  • neeksperimentalni (korelacijski)
• meta-analiza
• pregledni rad (vs. seminar)

Riječ "uzrok" rezervirana je isključivo za eksperimentalne te u posebnim slučajevima kvazieksperimentalne nacrte, tj. za one situacije u kojima imamo direktnu kontrolu nad regulacijom razina nezavisne varijable. Neeksperimentalni nacrti bave se isključivo "povezanošću" (korelacijom). Da su pojave povezane, nužni je, ali ne i dovoljni preduvjet uzročnosti.

Stručni rad

• studije slučaja
• primjeri dobre prakse, pregledi područja
• eseji i kritički osvrti, elaborati, ekspertize itd.

Struktura rada

Sažetak Tema Uvod Ciljevi | istraživačka pitanja Hipoteze Razrada Metoda Sudionici Nacrt Instrumenti (mjere) Postupak Rezultati Rasprava (diskusija) Zaključak Literatura

I. Odabir teme rada [rad s mentorom]

Uzrok većine neuspjeha loše je definiran problem (v. Sternberg). Rad se bavi problemom (kvantitativne metode) ili pitanjem (kvalitativne metode).

1. Izvori ideja
   • pregled literature
   • naputak mentora
   • životne okolnosti
   • itd.
2. provjera istraživosti i istraženosti ideje
   • pregledni radovi
   • poglavlja u knjigama (udžbeniku)
   • izvorni radovi
   • svi ostali dostupni radovi
   • pisanje bilježaka i ponovno čitanje
3. Postavljanje inicijalnih ciljeva
   • znanstveni
   • stručni [po(r)uke]
4. Pisanje uvoda (sačinjeno od koraka 1-3) ≈ najvažniji dio posla
5. Odabir metode

II. Prijava teme rada

III. Prikupljanje podataka

IV. Obrada podataka

V. Pisanje rada i predaja rada

Važna pitanja

• Je li netko ranije istraživao nešto slično?
• Može li se istražiti?
• Kako?
• Postoje li već dostupni mjerni instrumenti?
• Jesu li prevedeni?
• Trebam li dozvolu za njihovo korištenje?
• Kako i gdje ću naći sudionike?
• Koliko će istraživanje trajati?
• Mogu li prikupiti dovoljan broj sudionika?
• Znam li obraditi prikupljene podatke?
• Odgovore na ova pitanja znati prije prijave teme!
• Nijedno pitanje ne odnosi se na kreativnost ili inovativnost!

Najčešće pogreške

1. Gramatičke pogreške
2. Tema
   • neistraživa: preopćenita, preopširna, preuska;
   • trenutno ne postoji primjerena metoda proučavanja.
3. Uvod
   • sadržaj uvoda nije povezan s temom;
     • nakon pregleda literature tema nije modificirana (a bilo je potrebno);
     • prijavili ste temu prije nego što ste pregledali literaturu i krenuli s pisanjem uvoda (natuknica) | to prethodi prijavi teme!
   • nizanje informacija, nabrajanje, nadoštukavanje - sve skupa nerazumljivo i bez integracije;
   • poprima obilježja rasprave;
   • propusti u navođenju literature.
4. Ciljevi i istraživačka pitanja
   • relevantnost, neistraženost (tema, područje, kontekst i stabilnost nalaza, replikacija), provjerljivost
   • nerazumijevanje ograničenja znanstvene metode: pogrešno definirani kauzalni modeli, brkanje pojmova utjecaj (uzročnost) i povezanost, preciznost (specifičnost/mjerljivost) itd.
5. Hipoteze
   • ne odgovaraju na postavljene ciljeve;
   • nisu dovoljno jasne (preširoke su).
6. Razrada

   Metoda	odabrane metode i mjerni instrumenti ne odgovaraju postavljenim ciljevima.
   Rezultati	korištene metode obrade podataka ne odgovaraju postavljenim ciljevima; korištene metode obrade podataka ne odgovaraju načinu prikupljanja i vrsti prikupljenih podataka; zaključci koje izvodite nisu u skladu s dobivenim rezultatima; zaključke koje izvodite opće nije moguće donositi temeljem korištene metode obrade podataka.

7. Rasprava (diskusija) - loše napisan uvod;
8. Zaključak - kriva metoda daje netočne odgovore na krivo postavljene ciljeve;
9. Literatura
   • problemi koji se rješavaju pravilnim referenciranjem
   • navode se radovi koji nisu pročitani;
   • čitanje sažetaka nije čitanje radova (autori ponekad uljepšavaju ili pak uopće ne znaju što rade, v. Kruger & Dunning, 1999);
   • navođenje sekundarnih ili sekundarnih referenci kao primarnih - to je pogrešno!
   • plagiranje - nenavođenje referenci, tj. prisvajanje misli i nalaza;
   • auto-plagiranje - predstavljanje starog (svog) kao novog (svog);
   • reference u tekstu ne odgovaraju popisu literature (nedostaci ili viškovi);
   • premali broj izvora literature (tekst je prepričavanje sadržaja jednog ili dvaju radova).

Referenciranje

Navesti sve one čije su ideje, teorije ili istraživanje imali direktan utjecaj na vaš rad:

• informacije o kontekstu (dosadašnje spoznaje);
• podrška ili pobijanje vašeg rada;
• ključne definicije;
• podatci (činjenice);
• "opće znanje" u znanosti ne postoji! (maskiranje subjektivne procjene ili izbjegavanje traženja inicijalnog izvora);
• sve što nije produkt vaše originalne (trenutne) ideje ili izravan rezultat istraživanja treba uz sebe imati referencu!
  

Dobra mjera

• znanstveni rad (istraživački): minimalno 1 do 2 izvorna i/ili najreprezentativnija izvora za svaku izjavu;
• znanstveni rad (pregledni i metaanaliza): ako nisu ograničeni na specifično razdoblje, sve do sada;
• stručni rad: minimalno 1 do 2 izvorna ili najreprezentativnija izvora za svaku izjavu
• uvijek je puno više toga dostupno - već dok čitate upućeni ste na nove radove;

Standardi navođenja literature

Primjer nekih od stilova navođenja literature (koji stil ćete koristiti trebalo bi biti navedeno u uputama za izradu ocjenskih radova).

Navođenje literature (primjeri, prema APA standardima)

Citat kao dio teksta (do 40 riječi)

Italian students of the City of Bari declared that they go to parks "almost exclusively with their friends" (Sanesi & Chiarello, 2006, p. 130).

Italian students of the City of Bari declared that they go to parks "almost exclusively with their friends", mostly in the morning hours or in the afternoons and tend to reach them by car or by foot (Sanesi & Chiarello, 2006, p. 130).

Italian students of the City of Bari declared that they go to parks "almost exclusively with their friends" (Sanesi & Chiarello, 2006, p. 130), probably mostly in the morning hours or in the afternoons.

Literatura

Sanesi, G., & Chiarello, F. (2006). Residents and urban green spaces: The case of Bari. Urban Forestry & Urban Greening, 4(3/4), 125-134. doi:10.1016/j.ufug.2005.12.001

Parafraziranje

Vjerojatno je najpoznatija inačica testa zamjene simbola podljestvica Wechslerova testa inteligencije pod nazivom Šifriranje (Barbey i sur., 2012; Lezak i sur., 2004; Anderson, Anderson, Northam, Jacobs i Catroppa, 2001; Wechsler, 1955, 1997).

Literatura

Anderson, V. A., Anderson, P., Northam, E., Jacobs, R. i Catroppa, C. (2001). Development of executive functions through late childhood and adolescence in an Australian sample. Developmental Neuropsychology, 20(1), 385-406.

Barbey, A. K., Colom, R., Solomon, J., Krueger, F., Forbes, C. i Grafman, J. (2012). An integrative architecture for general intelligence and executive function revealed by lesion mapping. Brain, 135, 1154-1164.

Lezak, M. D., Howieson, D. B. i Loring, D. W. (2004). Neuropsychological assessment (4th ed.). New York: Oxford University Press.

Wechsler, D. (1955). Manual for the Wechsler Adult Intelligence Scale. New York: The Psychological Corporation.

Wechsler, D. (1997). Wechsler Adult Intelligence Scale (3rd Edition ed.). San Antonio, TX: Harcourt Assessment.

Sekundarna referenca

Roditelji i društvo nas od ranog djetinjstva (ne)svjesno odgajaju na način da stereotipi postaju ukorijenjeni u pamćenje djece puno prije nego što su dosegla kognitivni stupanj/razvoj da ih mogu preispitati i kritički sagledati (Allport, 1954; Katz, 1976; Porter, 1971; Proshansky, 1966 svi prema Devine, 1989).

Literatura

Devine, P. G. (1989). Stereotypes and Prejudice: Their Automatic and Controlled Components. Journal Of Personality & Social Psychology, 56(1), 5-18.

Provjera gramatike

• Hašek
• Microsoft Word - AAI identitet;

Pretraživanje literature

• Portal elektroničkih izvora za akademsku i znanstvenu zajednicu - AAI identitet
• Google Scholar
• EBSCO Web Host *
• Hrčak
• Wikipedia: Popis baza

Reference and citation manageri

• JabRef
• Mendeley *

Programi za obradu podataka

• JASP
• R
• R Studio
• WinExcel
• IBM SPSS