Mladi koji su nezaposleni i nisu u sustavu obrazovanja (NEETs)

Mladi koji su nezaposleni i nisu u sustavu obrazovanja (NEETs)

14. lipnja 2018. sam sudjelovao na panelu u organizaciji Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Europske Komisije, a na temu identifikacije i praćenja mladih koji su nezaposleni i nisu u sustavu obrazovanja (u dobi od 15 do 29 godina). Većina razgovora je bila usmjerena na način prikupljanja informacija i povezivanja sustava, a moja je uloga bila ukazati na mogućnosti koje nam takve informacije otvaraju.

Tako sam predložio da se pri korištenju prikupljenih informacija osvrne na dvije skupine mladih, one koji imaju završenu: a) osnovnu i/ili srednju školu; i one koji su završili b) fakultet. Ove dvije skupine nezaposlenih često kao zajedničku karakteristiku imaju nisko samopoštovanje, nepostojeći sustav institucionalne i međuvršnjačke podrške - tj. manjak osjećaja sigurnosti i pripadanja te posljedično nisku razinu samoefikasnosti (uvjerenja da svojim trudom i angažmanom mogu ostvariti željene ciljeve i/ili učiniti bitne promjene u svom životu).

Prva skupina (osnovna i srednja škola) dodatno se susreće s izazovima razvoja modernih tehnologija i automatizacije jednostavnih poslova, čime njihove kompetencije postaju manje tražene (jer ih zamjenjuju strojevi, koji su istovremeno sve kompleksniji za upravljanje i održavanje te kao takvi zahtijevaju rukovanje od strane osoba viših kvalifikacija), a i postojeći poslovi se naglo usložnjavaju (osoba mora istovremeno biti "komunikator, prodavač, manager", itd.).

Tek manji dio njih će biti moguće uspješno prekvalificirati te stoga u budućnosti potencijalno prijeti velik gubitak radnih mjesta. Stoga se treba pristupiti pronalaženju načina kako ih integrirati u društvo, a preko njihove integracije u društvo osmisliti i nova radna mjesta koja će odgovarati na one potrebe društva koje ne mogu biti odgovorene putem informatizacije i automatizacije procesa, tj. otvoriti nove prilike za zapošljavanje (primarno poslovi koji uključuju "ljudski kontakt", poput brige za starije, aktivnosti koje uključuju ispunjavanje slobodnog vremena djece i mladih, društveno koristan rad itd.).

S druge strane, onima koji imaju završene fakultete treba omogućiti stjecanje radnog iskustva i razvijati njihove samoprezentacijske vještine čineći ih aktivnim sudionicima u procesu svog zapošljavanja, samooglašavanja, ali i osmišljavanja vlastitih radnih mjesta (poduzetništvo).

Sve skupa treba na umu imati važnost integriranja pojedinca u zajednicu (osjećaj pripadnosti), jer jedino se kroz razvijanje osjećaja pripadanja može spriječiti odljev radne snage i mozgova, a što se i u istraživanju koje smo 2017. proveli na području Bjelovarsko-bilogorske županije na 499 sudionika u dobi od 15 do 30 godina pokazalo kao jako bitan i zabrinjavajući pokazatelj (Tarabić, Herceg, Šopar, 2017).

Informacije koje se o ovoj skupini mladih prikupljaju mogu imati veliku važnost (preko pravilne stratifikacije po regijama i osobnim karakteristikama) u kreiranju poticaja i programa koji će pomoći integraciju pojedinca, osmišljavanje novih zanimanja i adekvatnu alokaciju sredstava te u krajnjoj liniji praćenje uspješnosti tih programa. (14. lipnja 2018., izmjene 22. kolovoza 2018.)

Edukativni radni list: Identifikacija i podrška nezaposlenoj mladeži

• Zašto je važno segmentirati mlade nezaposlene prema razini obrazovanja (osnovna/srednja škola vs. fakultet)?
• Koje psihološke prepreke (nisko samopoštovanje, nedostatak sigurnosti i pripadanja) najčešće pogađaju obje skupine?
• Kako razvoj tehnologije i automatizacija utječu na zapošljivost mladih bez završenog fakulteta?
• Koje vrste novih radnih mjesta "s ljudskim kontaktom" bi mogle najbolje odgovoriti na potrebe tih mladih?
• Na koje načine integracija u lokalnu zajednicu može spriječiti odljev mozgova i radne snage?
• Koje mjere i programi mogu povećati osjećaj samoefikasnosti kod mladih pri traženju posla?
• Kako strateška stratifikacija podataka (regije, demografske karakteristike) može poboljšati učinkovitost poticaja i programa?
• Koje pokazatelje uspješnosti treba pratiti pri evaluaciji programa za integraciju mladih u tržište rada?
• Kako potaknuti studente i mlade diplomce na razvoj samoprezentacijskih vještina i poduzetničkog duha?
• Osmislite trofazni akcijski plan za lokalnu zajednicu koji će podržati nezaposlene mlade (15-29 godina) u njihovoj integraciji i zapošljavanju.