| Istraživanje: Emocije |
| Upitnik samo-procjene teškoća mentalnog zdravlja |
Referenca: Tarabić i sur. (2022). Prethodnici i funkcije temeljnih emocija. Neobjavljeni rukopis (preliminarni rezultati istraživanja).
Božidar Nikša Tarabić - Sveučilište u Zagrebu
Milan Antonović - Newcastle University
Thomas Devlin Donnelly - University of Aberdeen
Sezin Ekinci - Vrije Universiteit Amsterdam
Miray Işık Kayacan - Middle East Technical University
Uroš Nović - University of Maribor
Elif Tokgöz - Izmir University of Economics
Asena Umay Koçan - University of Vienna
Literatura:
Al-Shawaf, L., & Lewis, D. M. G. (2017). Evolutionary Psychology and the Emotions. In , & Shackelford, T. K., Encyclopedia of Personality and Individual Differences (p. 593-602). Cham: Springer. https://isbnsearch.org/isbn/978-3-319-28099-8 DOI: https://dx.doi.org/ DOI: https://dx.doi.org/ DOI: https://dx.doi.org/10.1007/978-3-319-28099-8_516-1
Armstrong, T., Stewart, J. G., Dalmaijer, E. S., Rowe, M., Danielson, S., Engel, M., Bailey, B., & Morris, M. (2022). I've seen enough! Prolonged and repeated exposure to disgusting stimuli increases oculomotor avoidance. Emotion, 22(6), 1368-1381. https://dx.doi.org/10.1037/emo0000919
Babcock, M. K., & Sabini, J. (1990). On differentiating embarrassment from shame. European Journal of Social Psychology, 20(2), 151-169. https://dx.doi.org/10.1002/ejsp.2420200206
Banham Bridges, K. M. (1932). Emotional Development in Early Infancy. Child Development, 3(4), 324-341. https://dx.doi.org/10.2307/1125359
Boucher, J. D., & Brandt, M. E. (1981). Judgment of Emotion: American and Malay Antecedents. Journal of Cross-Cultural Psychology, 12(3), 272-283. https://dx.doi.org/10.1177/0022022181123002
Camras, L. A., Lambrecht, L., & Michel, G. F. (1996). Infant surprise expressions as coordinative motor structures. Environmental Psychology and Nonverbal Behavior, 20(3), 183-195. https://dx.doi.org/10.1007/bf02281955
Cavanagh, S. R., Glode, R. J., & Opitz, P. C. (2015). Lost or fond? Effects of nostalgia on sad mood recovery vary by attachment insecurity. Frontiers in Psychology, 6(773), 1-9. https://dx.doi.org/10.3389/fpsyg.2015.00773
Cheshin, A., Heerdink, M. W., Kossakowski, J. J., & van Kleef, G. A. (2016). Pitching Emotions: The Interpersonal Effects of Emotions in Professional Baseball. Frontiers in Psychology, 7(178), 1-13. https://dx.doi.org/10.3389/fpsyg.2016.00178
de Rivera, J. (1981). Conceptual encounter: a method for the exploration of human experience. University Press of America.
Fischer, K. W., Shaver, P. R., & Carnochan, P. (1990). How Emotions Develop and How they Organise Development. Cognition and Emotion, 4(2), 81-127. https://dx.doi.org/10.1080/02699939008407142
Fridlund, A. J. (1991). Sociality of solitary smiling: Potentiation by an implicit audience. Journal of Personality and Social Psychology, 60(2), 229-240. https://dx.doi.org/10.1037/0022-3514.60.2.229
Heerdink, M. W., van Kleef, G. A., Homan, A. C., & Fischer, A. H. (2013). On the social influence of emotions in groups: Interpersonal effects of anger and happiness on conformity versus deviance. Journal of Personality and Social Psychology, 105(2), 262-284. https://dx.doi.org/10.1037/a0033362
Lazarus, R. S. (1991). Emotion and Adaptation. Oxford University Press.
Lewis, M. (1995). Embarrassment: The emotions of self-exposure and evaluation. In , & Fischer , K. W., Self-conscious emotions: The psychology of shame, guilt, embarrassment, and pride (p. 198-218). Guilford Press.
Lewis, M., Alessandri, S. M., & Sullivan, M. W. (1990). Violation of expectancy, loss of control, and anger expressions in young infants. Developmental Psychology, 26(5), 745-751. https://dx.doi.org/10.1037/0012-1649.26.5.745
Much, N. C., & Shweder, R. A. (1978). Speaking of rules: The analysis of culture in breach. New Directions for Child Development, 1978(2), 19-39. https://dx.doi.org/10.1002/cd.23219780204
Sasse, J., Halmburger, A., & Baumert, A. (2022). The Functions of Anger in Moral Courage—Insights From a Behavioral Study. Emotion, 22(6), 1321-1335. https://dx.doi.org/10.1037/emo0000906
Scheff, T. (2015). Toward Defining Basic Emotions. Qualitative Inquiry, 21(2), 111-121. https://dx.doi.org/10.1177/1077800414550462
Scherer, K. R. (1997). The role of culture in emotion-antecedent appraisal. Journal of Personality and Social Psychology, 73(5), 902-922. https://dx.doi.org/10.1037/0022-3514.73.5.902
Seligman, M. E. P. (1975). Helplessness: On depression, development, and death. W. H. Freeman and company.
Shaver, P., Schwartz, J., Kirson, D., & O'Connor, C. (1987). Emotion Knowledge: Further Exploration of a Prototype Approach. Journal of Personality and Social Psychology, 52(6), 1061-1086. https://dx.doi.org/10.1037//0022-3514.52.6.1061
Smith, C. A., & Ellsworth, P. C. (1985). Patterns of Cognitive Appraisal in Emotion. Journal of Personality and Social Psychology, 48(4), 813-838. https://dx.doi.org/10.1037/0022-3514.48.4.813
Thrane, G. (1979). Shame. Journal for the Theory of Social Behaviour, 9(2), 139-166. https://dx.doi.org/10.1111/j.1468-5914.1979.tb00421.x
van Doorn, E. A., van Kleef, G. A., & van der Pligt, J. (2015). Deriving meaning from others' emotions: attribution, appraisal, and the use of emotions as social information. Frontiers in Psychology, 6(1077), 1-9. https://dx.doi.org/10.3389/fpsyg.2015.01077
van Kleef, G. A., Cheshin, A., Fischer, A. H., & Schneider, I. K. (2016). Editorial: The Social Nature of Emotions. Frontiers in Psychology, 7. https://dx.doi.org/10.3389/fpsyg.2016.00896
Visser, M., Krahmer, E., & Swerts, M. (2015). Children's spontaneous emotional expressions while receiving (un)wanted prizes in the presence of peers. Frontiers in Psychology, 6(1401), 1-13. https://dx.doi.org/10.3389/fpsyg.2015.01401
Milan Antonović - Newcastle University
Thomas Devlin Donnelly - University of Aberdeen
Sezin Ekinci - Vrije Universiteit Amsterdam
Miray Işık Kayacan - Middle East Technical University
Uroš Nović - University of Maribor
Elif Tokgöz - Izmir University of Economics
Asena Umay Koçan - University of Vienna
| Istraživanje: Emocije |
Formulacija prethodnika straha
Susret ili mogućni susret sa opasnim ili prijetećim objektom / situacijom / razvojem događaja koji bi mogli rezultirati povećanom ranjivosti ili smanjenjem kapaciteta za suočavanje.
Primjeri kategorija prethodnika straha
Prijedlog funkcije straha
Osobu potiče na pripremu (planiranje) budućeg ponašanja preko identifikacije (eksplicitacije) opasnosti ili prijetnje (objekta straha), procjene njezinih karakteristika i potom mobilizacije resursa sa svrhom smanjenja ranjivosti ili kako bi se primijenile ili prilagodile strategije suočavanja.
Susret ili mogućni susret sa opasnim ili prijetećim objektom / situacijom / razvojem događaja koji bi mogli rezultirati povećanom ranjivosti ili smanjenjem kapaciteta za suočavanje.
Primjeri kategorija prethodnika straha
- povreda, ozljeda, bol ili smrt
- gubitak
- neuspjeh
- neizvjesnost, nepoznatost
- odbacivanje
- fobije
Prijedlog funkcije straha
Osobu potiče na pripremu (planiranje) budućeg ponašanja preko identifikacije (eksplicitacije) opasnosti ili prijetnje (objekta straha), procjene njezinih karakteristika i potom mobilizacije resursa sa svrhom smanjenja ranjivosti ili kako bi se primijenile ili prilagodile strategije suočavanja.
Formulacija prethodnika anksioznosti
Strah kojem je u podlozi očekivanje povećane osobne ranjivosti ili buduće štete od nepoznate ili nejasne prijetnje, opasnosti (situacije ili ishoda) ili promjene, tj. strah od neizvjesnosti (nepredvidivost, nekontrolabilnost).
Primjeri kategorija prethodnika anksioznosti
Prethodnici su isti kao i za strah (bijeg, borba, pokoravanje-podilaženje, zamrzavanje, traženje pomoći) ali sa naglaskom na neizvjesnost njihovog ostvarivanja: povreda, ozljeda, bol, smrt, gubitak, neuspjeh, odbacivanje, fobije."
Prijedlog funkcije anksioznosti
Smanjuje vjerojatnost punog izlaganja bilo kojoj novoj ili nepoznatoj, potencijalno opasnoj, situaciji. Pretpostavlja neku razinu kontrole.
Strah kojem je u podlozi očekivanje povećane osobne ranjivosti ili buduće štete od nepoznate ili nejasne prijetnje, opasnosti (situacije ili ishoda) ili promjene, tj. strah od neizvjesnosti (nepredvidivost, nekontrolabilnost).
Primjeri kategorija prethodnika anksioznosti
Prethodnici su isti kao i za strah (bijeg, borba, pokoravanje-podilaženje, zamrzavanje, traženje pomoći) ali sa naglaskom na neizvjesnost njihovog ostvarivanja: povreda, ozljeda, bol, smrt, gubitak, neuspjeh, odbacivanje, fobije."
Prijedlog funkcije anksioznosti
Smanjuje vjerojatnost punog izlaganja bilo kojoj novoj ili nepoznatoj, potencijalno opasnoj, situaciji. Pretpostavlja neku razinu kontrole.
Formulacija prethodnika srama
Prijetnja shvaćanju ili vrednovanju sebe koja bi mogla rezultirati odbacivanjem (izravno: napuštanje; ili neizravno), tj. strah od odbacivanja (od samih sebe ili od strane drugih).
Primjeri kategorija prethodnika srama
Dojam, mogućnost (da bi do toga moglo doći) ili ostvaren prekršaj, odstupanje od ili nedosljednost s unutarnjim (idiosinkratičnim) ili univerzalnim standardima. Primjerice:
Prijedlog funkcije srama
Izbjegavanje: 1) ulaženja u situacije koje; ili 2) ispoljavanja ponašanja koja; ili 3) povezanosti sa osobama ili situacijama čije karakteristike; mogu dovesti do negativne evaluacije (vrednovanja), samoga sebe - shvaćanja sebe (odbacivanja sebe) ili od strane drugih (odbacivanje od drugih).
Prijetnja shvaćanju ili vrednovanju sebe koja bi mogla rezultirati odbacivanjem (izravno: napuštanje; ili neizravno), tj. strah od odbacivanja (od samih sebe ili od strane drugih).
Primjeri kategorija prethodnika srama
Dojam, mogućnost (da bi do toga moglo doći) ili ostvaren prekršaj, odstupanje od ili nedosljednost s unutarnjim (idiosinkratičnim) ili univerzalnim standardima. Primjerice:
- od tjelesne ili mentalne nedostatnosti (uključujući nedostatnosti u izvedbi ili karakteru) do neadekvatnih procjena
- odstupanje od normi (bilo normativnih kategorija: pravila (ili zakoni), konvencije (ili običaji), moral (ili etika), istine (ili vjerovanja) i upute; ili obrasci ponašanja općenito)
- neki drugi prijestupi
Prijedlog funkcije srama
Izbjegavanje: 1) ulaženja u situacije koje; ili 2) ispoljavanja ponašanja koja; ili 3) povezanosti sa osobama ili situacijama čije karakteristike; mogu dovesti do negativne evaluacije (vrednovanja), samoga sebe - shvaćanja sebe (odbacivanja sebe) ili od strane drugih (odbacivanje od drugih).
Formulacija prethodnika ljutnje
Ometanje planova ili ciljeva ili bilo koji drugi neželjeni ishod koji ima elemente kontrolabilnosti (odgovornosti) / krivnje, tj. konačni je ishod rezultat nečijeg postupanja ili odluke za koje smatramo da su mogli biti bolji (vodeći povoljnijem ishodu). Prijestup može biti i impersonalan - “kakav bi svijet trebao biti”.
Primjeri kategorija prethodnika ljutnje
Prijedlog funkcije ljutnje
Signaliziranje sebi i/ili drugima da se neželjeni ali kontrolabilni ishod, tj. ishod za koji je netko odgovoran, dogodio ili da će se dogoditi, iako se mogao ili se još uvijek može dogoditi povoljniji ishod. Nekad se traži i ispravak i/ili povratak na željeno stanje stvari (uključuje i vršnjački/grupni pritisak za konformiranjem).
Ometanje planova ili ciljeva ili bilo koji drugi neželjeni ishod koji ima elemente kontrolabilnosti (odgovornosti) / krivnje, tj. konačni je ishod rezultat nečijeg postupanja ili odluke za koje smatramo da su mogli biti bolji (vodeći povoljnijem ishodu). Prijestup može biti i impersonalan - “kakav bi svijet trebao biti”.
Primjeri kategorija prethodnika ljutnje
- kršenje očekivanja, vrijednosti, normi ili dogovora (npr. uloge, pravila, postupanje)
- ne ostvarivanje nečeg željenog
- nepravedno ili protupravno postupanje
- prekid/ometanje ili blokada/opstrukcija/zapreka
- zamjena ili smanjivanje moći ili kontrole
- šteta, povreda ili bol
- neispunjenje bazičnih potreba
- odstupanje od toga kakvi bi drugi ili “svijet” trebali biti (vjerovanja; ili općenito prijetnja ego-identitetu)
Prijedlog funkcije ljutnje
Signaliziranje sebi i/ili drugima da se neželjeni ali kontrolabilni ishod, tj. ishod za koji je netko odgovoran, dogodio ili da će se dogoditi, iako se mogao ili se još uvijek može dogoditi povoljniji ishod. Nekad se traži i ispravak i/ili povratak na željeno stanje stvari (uključuje i vršnjački/grupni pritisak za konformiranjem).
Formulacija prethodnika tuge
Već ostvaren (nepovratni) ili dojam visoko vjerojatnog (neizbježnog) budućeg, neželjenog ishoda spram kojeg je osoba bespomoćna, kod kojeg nema mogućnosti osobne kontrole, tj. kod kojeg se osoba nije u mogućnosti (objektivno i/ili subjektivno), barem trenutno (dok je emocija tuge prisutna), aktivno uključiti u popravljanje situacije.
Primjeri kategorija prethodnika tuge
Općenito, preklapaju se sa prethodnicima straha i ljutnje ali uz ne imanje kontrole (nekontrolabilnost ishoda):
Prijedlog funkcije tuge
Signaliziranje drugima ili nama samima da se nešto neželjeno već dogodilo ili će se neminovno dogoditi, a sa čime se ne možemo nositi samostalno; tj. komuniciramo potrebu za: povezivanjem, pažnjom i/ili pomoći; ili mobilizacijom unutarnjih mehanizama suočavanja.
Već ostvaren (nepovratni) ili dojam visoko vjerojatnog (neizbježnog) budućeg, neželjenog ishoda spram kojeg je osoba bespomoćna, kod kojeg nema mogućnosti osobne kontrole, tj. kod kojeg se osoba nije u mogućnosti (objektivno i/ili subjektivno), barem trenutno (dok je emocija tuge prisutna), aktivno uključiti u popravljanje situacije.
Primjeri kategorija prethodnika tuge
Općenito, preklapaju se sa prethodnicima straha i ljutnje ali uz ne imanje kontrole (nekontrolabilnost ishoda):
- povreda ili bol
- smrt
- gubitak
- neuspjeh
- odbacivanje
- neispunjenje bazičnih potreba
Prijedlog funkcije tuge
Signaliziranje drugima ili nama samima da se nešto neželjeno već dogodilo ili će se neminovno dogoditi, a sa čime se ne možemo nositi samostalno; tj. komuniciramo potrebu za: povezivanjem, pažnjom i/ili pomoći; ili mobilizacijom unutarnjih mehanizama suočavanja.
Formulacija prethodnika sreće (radosti)
Pozitivni ishod ili željeno stanje stvari koje se dogodilo ili koje očekujemo da će se dogoditi.
Primjeri kategorija prethodnika sreće (radosti)
Prijedlog funkcije sreće (radosti)
Pažnja osobe i drugih je aktivno usmjerena na događaj (ishod) koji osoba želi da se nastavi događati. Ponašanje osobe se često mijenja u prisutnosti drugih, posebice ako ti drugi igraju aktivnu ulogu u onome što osobu usrećuje ili bi mogli u budućnosti igrati takvu ulogu, a kako bi se olakšalo prenošenje poruke o tome što osoba želi da se nastavi događati i kako bi se time povećala vjerojatnost ponavljanja željenog događaja. Osoba može aktivno tražiti kontakt s drugima, a kako bi se postiglo prenošenje poruke.
Pozitivni ishod ili željeno stanje stvari koje se dogodilo ili koje očekujemo da će se dogoditi.
Primjeri kategorija prethodnika sreće (radosti)
- dobivanje nečeg željenog ili poželjnog
- postizanje cilja (tj. osjećaj učinkovitosti, djelotvornosti ili efikasnosti)
- nadvladavanje prepreka
- očekivanje ili doživljavanje ugodne povezanosti s drugima
Prijedlog funkcije sreće (radosti)
Pažnja osobe i drugih je aktivno usmjerena na događaj (ishod) koji osoba želi da se nastavi događati. Ponašanje osobe se često mijenja u prisutnosti drugih, posebice ako ti drugi igraju aktivnu ulogu u onome što osobu usrećuje ili bi mogli u budućnosti igrati takvu ulogu, a kako bi se olakšalo prenošenje poruke o tome što osoba želi da se nastavi događati i kako bi se time povećala vjerojatnost ponavljanja željenog događaja. Osoba može aktivno tražiti kontakt s drugima, a kako bi se postiglo prenošenje poruke.
Formulacija prethodnika iznenađenja
Neočekivan (ponekad se opisuje i kao “iznenadan”) događaj ili razvoj situacije. Trajanje emocije iznenađenja je obično vrlo kratko (do par sekundi), u trenutku kada se pojavi druga emocija, emocija iznenađenja obično više nije istaknuta (npr. pozitivno iznenađenje - osjećaj iznenađenja nakon kojeg se javila emocija sreće).
Primjeri kategorija prethodnika iznenađenja
Susret s novim ili nepoznatim objektom, situacijom ili razvojem događaja ili sa dodatnim informacijama koje dovode do (neočekivane) realizacije da mapiranje (upoznavanje) objekta / osobe (drugih ili nas) / situacije nije dovršeno / je nepotpuno.
Prijedlog funkcije iznenađenja
Signalizira važnost uključivanja u istraživanje (traženje dodatnih) ili konsolidaciju informacija prije postupanja ili donošenja odluke.
Neočekivan (ponekad se opisuje i kao “iznenadan”) događaj ili razvoj situacije. Trajanje emocije iznenađenja je obično vrlo kratko (do par sekundi), u trenutku kada se pojavi druga emocija, emocija iznenađenja obično više nije istaknuta (npr. pozitivno iznenađenje - osjećaj iznenađenja nakon kojeg se javila emocija sreće).
Primjeri kategorija prethodnika iznenađenja
Susret s novim ili nepoznatim objektom, situacijom ili razvojem događaja ili sa dodatnim informacijama koje dovode do (neočekivane) realizacije da mapiranje (upoznavanje) objekta / osobe (drugih ili nas) / situacije nije dovršeno / je nepotpuno.
Prijedlog funkcije iznenađenja
Signalizira važnost uključivanja u istraživanje (traženje dodatnih) ili konsolidaciju informacija prije postupanja ili donošenja odluke.
Formulacija prethodnika gađenja
Prijetnja zarazom (bilo koje vrste).
Primjeri kategorija prethodnika gađenja
Prijedlog funkcije gađenja
Štiti od dolaska u kontakt ili razmišljanja o mogućnosti dolaska u kontakt sa potencijalno zaraznim tvarima, idejama i/ili ljudima (nepoželjne osobne ili grupne karakteristike).
Prijetnja zarazom (bilo koje vrste).
Primjeri kategorija prethodnika gađenja
- fiziološko - potencijalna prijetnja fizičkom zdravlju i preživljavanju preko izlaganja otrovima ili patogenima / bolesti / infekciji:
- neugodnim okusima
- mučnim prizorima i mirisima
- izlučevinama i otpadnim produktima ljudskih i životinjskih tijela
- odbojnim ponašanjima
- psihološko - direktna ili indirektna prijetnja psihološkoj (slici o sebi): neprihvatljivi stavovi ili ideje
- moralno - osobne karakteristike, koje bi - kada bi se proširile populacijom - mogle predstavljati izravnu ili neizravnu prijetnju opstojnosti društva: urođena ili stečena ponašanja ili stavovi
Prijedlog funkcije gađenja
Štiti od dolaska u kontakt ili razmišljanja o mogućnosti dolaska u kontakt sa potencijalno zaraznim tvarima, idejama i/ili ljudima (nepoželjne osobne ili grupne karakteristike).
Literatura:
Al-Shawaf, L., & Lewis, D. M. G. (2017). Evolutionary Psychology and the Emotions. In , & Shackelford, T. K., Encyclopedia of Personality and Individual Differences (p. 593-602). Cham: Springer. https://isbnsearch.org/isbn/978-3-319-28099-8 DOI: https://dx.doi.org/ DOI: https://dx.doi.org/ DOI: https://dx.doi.org/10.1007/978-3-319-28099-8_516-1
Armstrong, T., Stewart, J. G., Dalmaijer, E. S., Rowe, M., Danielson, S., Engel, M., Bailey, B., & Morris, M. (2022). I've seen enough! Prolonged and repeated exposure to disgusting stimuli increases oculomotor avoidance. Emotion, 22(6), 1368-1381. https://dx.doi.org/10.1037/emo0000919
Babcock, M. K., & Sabini, J. (1990). On differentiating embarrassment from shame. European Journal of Social Psychology, 20(2), 151-169. https://dx.doi.org/10.1002/ejsp.2420200206
Banham Bridges, K. M. (1932). Emotional Development in Early Infancy. Child Development, 3(4), 324-341. https://dx.doi.org/10.2307/1125359
Boucher, J. D., & Brandt, M. E. (1981). Judgment of Emotion: American and Malay Antecedents. Journal of Cross-Cultural Psychology, 12(3), 272-283. https://dx.doi.org/10.1177/0022022181123002
Camras, L. A., Lambrecht, L., & Michel, G. F. (1996). Infant surprise expressions as coordinative motor structures. Environmental Psychology and Nonverbal Behavior, 20(3), 183-195. https://dx.doi.org/10.1007/bf02281955
Cavanagh, S. R., Glode, R. J., & Opitz, P. C. (2015). Lost or fond? Effects of nostalgia on sad mood recovery vary by attachment insecurity. Frontiers in Psychology, 6(773), 1-9. https://dx.doi.org/10.3389/fpsyg.2015.00773
Cheshin, A., Heerdink, M. W., Kossakowski, J. J., & van Kleef, G. A. (2016). Pitching Emotions: The Interpersonal Effects of Emotions in Professional Baseball. Frontiers in Psychology, 7(178), 1-13. https://dx.doi.org/10.3389/fpsyg.2016.00178
de Rivera, J. (1981). Conceptual encounter: a method for the exploration of human experience. University Press of America.
Fischer, K. W., Shaver, P. R., & Carnochan, P. (1990). How Emotions Develop and How they Organise Development. Cognition and Emotion, 4(2), 81-127. https://dx.doi.org/10.1080/02699939008407142
Fridlund, A. J. (1991). Sociality of solitary smiling: Potentiation by an implicit audience. Journal of Personality and Social Psychology, 60(2), 229-240. https://dx.doi.org/10.1037/0022-3514.60.2.229
Heerdink, M. W., van Kleef, G. A., Homan, A. C., & Fischer, A. H. (2013). On the social influence of emotions in groups: Interpersonal effects of anger and happiness on conformity versus deviance. Journal of Personality and Social Psychology, 105(2), 262-284. https://dx.doi.org/10.1037/a0033362
Lazarus, R. S. (1991). Emotion and Adaptation. Oxford University Press.
Lewis, M. (1995). Embarrassment: The emotions of self-exposure and evaluation. In , & Fischer , K. W., Self-conscious emotions: The psychology of shame, guilt, embarrassment, and pride (p. 198-218). Guilford Press.
Lewis, M., Alessandri, S. M., & Sullivan, M. W. (1990). Violation of expectancy, loss of control, and anger expressions in young infants. Developmental Psychology, 26(5), 745-751. https://dx.doi.org/10.1037/0012-1649.26.5.745
Much, N. C., & Shweder, R. A. (1978). Speaking of rules: The analysis of culture in breach. New Directions for Child Development, 1978(2), 19-39. https://dx.doi.org/10.1002/cd.23219780204
Sasse, J., Halmburger, A., & Baumert, A. (2022). The Functions of Anger in Moral Courage—Insights From a Behavioral Study. Emotion, 22(6), 1321-1335. https://dx.doi.org/10.1037/emo0000906
Scheff, T. (2015). Toward Defining Basic Emotions. Qualitative Inquiry, 21(2), 111-121. https://dx.doi.org/10.1177/1077800414550462
Scherer, K. R. (1997). The role of culture in emotion-antecedent appraisal. Journal of Personality and Social Psychology, 73(5), 902-922. https://dx.doi.org/10.1037/0022-3514.73.5.902
Seligman, M. E. P. (1975). Helplessness: On depression, development, and death. W. H. Freeman and company.
Shaver, P., Schwartz, J., Kirson, D., & O'Connor, C. (1987). Emotion Knowledge: Further Exploration of a Prototype Approach. Journal of Personality and Social Psychology, 52(6), 1061-1086. https://dx.doi.org/10.1037//0022-3514.52.6.1061
Smith, C. A., & Ellsworth, P. C. (1985). Patterns of Cognitive Appraisal in Emotion. Journal of Personality and Social Psychology, 48(4), 813-838. https://dx.doi.org/10.1037/0022-3514.48.4.813
Thrane, G. (1979). Shame. Journal for the Theory of Social Behaviour, 9(2), 139-166. https://dx.doi.org/10.1111/j.1468-5914.1979.tb00421.x
van Doorn, E. A., van Kleef, G. A., & van der Pligt, J. (2015). Deriving meaning from others' emotions: attribution, appraisal, and the use of emotions as social information. Frontiers in Psychology, 6(1077), 1-9. https://dx.doi.org/10.3389/fpsyg.2015.01077
van Kleef, G. A., Cheshin, A., Fischer, A. H., & Schneider, I. K. (2016). Editorial: The Social Nature of Emotions. Frontiers in Psychology, 7. https://dx.doi.org/10.3389/fpsyg.2016.00896
Visser, M., Krahmer, E., & Swerts, M. (2015). Children's spontaneous emotional expressions while receiving (un)wanted prizes in the presence of peers. Frontiers in Psychology, 6(1401), 1-13. https://dx.doi.org/10.3389/fpsyg.2015.01401